U godini u kojoj se slavi 140. godišnjica njegova rođenja, hrvatski političar Stjepan Radić napokon je dobio svoje prvo spomen-obilježje izvan Hrvatske: spomen-ploču u crkvi svetog Norberta u Pragu, gdje je 23. rujna 1898. sklopio brak s češkom učiteljicom Marijom Dvořákovom. Postavljanje ploče iniciralo je Hrvatsko-češko društvo iz Zagreba, a pokrovitelj akcije bio je predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, zajedno sa zastupnikom češkog parlamenta Tomášom Úlehlom. Svečanosti su kao predstavnici Matice hrvatske nazočili Franjo Husinec, član Suda časti i supruga Renata Husinec, predsjednica Matičina ogranka iz Križevaca.

Time je Radiću odana dostojna počast, a ujedno i ispravljena velika nepravda, jer Češka se Radiću nikad nije dovoljno odužila zbog njegovih zasluga za promicanje hrvatsko-češkog prijateljstva, iako je među svim hrvatskim velikanima bio najveći prijatelj i poznavatelj Čeha, njihovog jezika, kulture, povijesti i svakodnevice. Istodobno, Prag je dobio novu znamenitost za turiste iz Hrvatske, pa su posjet crkvi svetog Norberta neke turističke agencije već uvrstile u svoje programe putovanja u glavni grad Češke, iako se nalazi izvan uobičajenih ruta.

 

Svečanost u čast Marije i Stjepana Radića 23. rujna bila je zaista posebna. Najprije je u čast Radićevih služena misa zadušnica koju je predvodio zagrebački isusovac Stjepan Kušan u koncelebraciji s župnikom Horákom i opatom Pojezdnim. Uz članove Hrvatsko-češkog društva, nazočni su bili i domaći vjernici, kao i nekoliko Hrvata koji su se tih dana zatekli u Pragu. Uz Luku Bebića, u saborskom izaslanstvu bili su i zastupnica češke i slovačke manjine Zdenka Čuhnil, zastupnik HSS-a Boris Klemenić, a bili su tu i hrvatski i češki veleposlanici, Frane Krnić i Karel Kühnl, rektor zagrebačkog sveučilišta Aleksa Bjeliš, kao i vodeći češki kroatist Dušan Karpatský, koji je osamdesetih godina pronašao nepoznate Radićeve autobiografske zapise pisane češki, a pomogao je i u nastanku teksta na ploči. Češki parlament predstavljao je zastupnik Zastupničkog doma Tomaš Úlehla i to je bio prvi slučaj da predstavnik češke države odaje počast najvećem češkom prijatelju kojeg su ikad imali među Hrvatima.

Svečanost otkrivanja spomen-ploče, postavljene u predvorju crkve svetog Norberta, uslijedila je nakon mise. Uvodno je govorio predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac, zatim se obratio predstavnik češkog parlamenta Tomáš Úlehla te predsjednik Sabora Luka Bebić.

Boravak u Češkoj članovi Hrvatsko-češkog društva zaključili su odlaskom na jug, najprije u Tábor, gdje je Marie Dvořáková prije udaje radila kao učiteljica, a zatim u České Budějovice i Český Krumlov.

Igrom slučaja, dan ranije, 22. rujna, Prag je postao bogatiji za još jednu „hrvatsku” spomen-ploču, podignutu u čast geofizičara Andrije Mohorovičića, koji je u Pragu studirao od 1875. do 1878. Ploča se nalazi u samom središtu grada, u Klementinumu, nekadašnjoj zgradi filozofskog fakulteta, a danas Nacionalnoj knjižnici. I tu je ploču otkrio Luka Bebić, a uz Sveučilište u Zagrebu, Državni hidrometeorološki zavod i Klementinum, u akciji za njeno postavljanje također je sudjelovalo i Hrvatsko-češko društvo. Osim Radića i Mohorovičića, svoja obilježja u Pragu od ranije imaju još dva hrvatska velikana i praška studenta – izumitelj Nikola Tesla i nobelovac Vladimir Prelog, također na inicijativu Hrvatsko-češkog društva.

Cjelovit tekst pogledati na portalu croatia.ch