Skup posvećen Bulcsúu Lászlόu

U ponedjeljak, 9. listopada 2017. u Multimedijskom centru Gradske knjižnice „Franjo Marković” u Križevcima održan je  skup posvećen hrvatskom jezikoslovcu, prevoditelju i informatologu Bulcsú Lászlu, kojim je obilježena njegova 95. obljetnica rođenja.

Program je započeo polaganjem cvijeća na grob profesora Lászla te otvaranjem skupa na kojemu su pozdravne riječi uputili predstavnici organizatora, Renata Husinec uime Ogranka Matice hrvatske u Križevcima i Zdravka Matišić uime Hrvatskog filološkog društva. Uvodnu riječ o profesoru Lászlu putem videokonferencije održao je Radislav Katičić, kojemu je ujedno dodijeljena novoutemeljena nagrada „Bulcsú Lászlό” za filologiju.

Uslijedile su tri sesije jezikoslovnih izlaganja. U prvoj su sesiji, kojom je predsjedavala Zrinka Jelaska, izlagali Ranko Matasović (Odsjek za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu), Neda Pintarić (Katedra za poljski jezik i književnost Filozofskoga fakulteta u Zagrebu), Maslina Ljubičić (Odsjek za talijanistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu), Krunoslav Puškar (OŠ Ljudevita Modeca Križevci) i Bojan Marotti (Zavodu za povijest i filozofiju znanosti HAZU-a).

Drugom je sesijom predsjedavala Vjera Lopina, a izlaganja su imali Marko Tadić (Odsjek za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Karolj Skala (Institut Ruđer Bošković u Zagrebu) i Šandor Dembitz (umirovljen, Fakultet elektrotehnike i računarstva).

U trećem dijelu, kojim je predsjedavala Renata Husinec, o hrvatskom su prevodilaštvu izlagali Josip Užarević (Odsjek za slavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu), Jadranka Brnčić (Teološki fakultet „Matija Vlačić Ilirik“ u Zagrebu) i Mislav Ježić (Odsjek za indologiju i dalekoistočne studije Filozofskog fakulteta u Zagrebu).

Nakon upoznavanja Lászlova znanstvenoga rada, u zaključnome je dijelu skupa publika imala priliku čuti sjećanja njegovih učenika, suradnika i prijatelja u kojima se otkrili zanimljive detalje iz profesorova privatnog života.

Skup je završen posjetom izložbi knjiga i rukopisa jezikoslovne tematike u knjižnici grkokatoličke katedrale Presvete Trojice.

 

O BULCSÚ LÁSZLU

Bulcsú László (Čakovec, 1922. – Čabraji, Križevci, 2016) bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i informatolog koji je govorio četrdesetak jezika. Po ocu je Mađar, a po majci Hrvat. Bio je poznat kao veliki borac protiv tuđica (posebice anglizama i balkanskih riječi) u hrvatskome jeziku, „hrvatski Šulek naših dana” (S. Babić).

Radio je kao profesor na Filozofskome fakultetu, a predavao je i na sveučilištima u SAD-u. Bavio se matematičkom lingvistikom, bio je jedan od pionira strojnoga prevođenja (pitanje broja u jeziku), na Sveučilištu je zasnovao informatiku u humanističkim disciplinama, među prvima započeo računalno obrađivati (hrvatske) tekstove; u razmjerno malobrojnim radovima iznosi originalna znanstvena gledišta. Bavio se filološkim tumačenjem i jezikoslovnom raščlambom klinopisnih tekstova (asiriologijom) pa je preveo s izvornika niz temeljnih tekstova stare mezopotamske književnosti. Neprocjenjiv je Lászlóv prinos u radu Zagrebačkoga lingvističkoga kruga od njegova osnutka 1956., gdje je sustavno promicao i tumačio najnovije metode u jezikoslovnim istraživanjima.

TEKST IZ VIJENCA br. 617, 26. listopada 2017.

Devedeset i peta obljetnica rođenja Bulcsúa Lászla (Čakovec, 1922–Čabraji, Križevci, 2016), hrvatskoga jezikoslovca, prevoditelja i informatologa, govornika četrdeset jezika i poznatoga borca protiv tuđica – posebice anglizama i balkanskih utjecaja u hrvatskome jeziku obilježena je 9. listopada u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Križevcima. Njegov su rad i značenje prepoznati i na svjetskoj razini, pa je osim statusa profesora na matičnome Filozofskom fakultetu predavao i na sveučilištima SAD-a.

U domovini Bulcsú Lászlo predstavlja „novu eru hrvatskoga jezikoslovlja“ (Radoslav Katičić), primjerice u trenutku preimenovanja lingvističke sekcije u novoosnovani Zagrebački lingvistički krug 1956, u kojemu aktivno i neprekidno radi i promiče suvremene dosege u metodama jezikoslovnih istraživanja. Osnivač informatike u okvirima humanističkih disciplina na Sveučilištu, uvoditelj strojnoga prevođenja, među prvima otvara računalnu obradu hrvatskih tekstova. Kao izvrstan filolog Lászlo filološki i jezikoslovno obrađuje, raščlanjuje i prevodi klinopisne spomenike stare mezopotamske književnosti.

Program znanstvenoga skupa otvoren je polaganjem cvijeća na grob profesora Lászla, gdje su upućene i prve od brojnih riječi – okupljene je pozdravila predstavnica organizatora, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Križevcima Renata Husinec, te Zdravka Matišić u ime Hrvatskoga filološkog društva.
Cjelodnevni skup započeo je dodjelom novoutemeljene nagrade Bulcsú Lászlo za filologiju. Putem videopoziva pozdravnu riječ uputio je zaslužan, ali i ugodno iznenađen dobitnik, akademik Radoslav Katičić, osvrnuvši se na dugogodišnje poznavanje, profesionalnu suradnju i na prijateljstvo s profesorom. U govoru je posebno naglasio značenje Križevaca kao domaćina skupa, povezavši značenje profesora Lászla, koji je upravo ovdje proveo svoje posljednje godine života, sa značenjem „tri stupa Kraljevine Hrvatske koji su izdržali sve bure i oluje – Zagreb, Varaždin i Križevce“.
Uslijedile su tri serije jezikoslovnih izlaganja, čiji su predavači uspješno ostvarili paralelu konkretne znanstvene misli i teme predavanja, u nazivniku Lászlova nasljeđa i duha.
Prva serija, naziva Jezikoslovna izlaganja, pod predsjedavanjem Zrinke Jelaske, obuhvatila je specifična lingvistička pitanja i analize. Ranko Matasović izvrsno je ishodio usporedbu prirode počasnoga skupa s temom Latinski honor, honorare, honestas: indoeuropska etimologija; Neda Pintarić obuhvatila je Zajedničke slavenske korijene kalendarskih naziva i njihovu primjenu u pragmafrazemima; Maslina Ljubičić održala je izlaganje O povratnim posuđenicama i opisala kružne procese međujezičnoga i međunarodnoga posuđivanja; Mijo Lončarić s Hrvatskoga instituta za jezik i jezikoslovlje propisao je odnos Lászla, kajkavštine i transkripcije, dok je Krunoslav Puškar izložio popis Obiteljskih nadimaka potkalničkoga Prigorja. Prva serija zaključena je predavanjem Bojana Marottija o Vrstama pravopisa.
Sljedeće poglavlje, Humanistička informatika, obuhvatilo je druge djelokruge Lászlova rada s predsjedavajućom Vjerom Lopina i obraćanjima Marka Tadića izlaganjem Razmeđe algebarske lingvistike, matematičke logike i informatike, Karolja Skale o Primjeni računala u jezikoslovlju i ICT nazivlja – doprinos profesora Lászla te Šandora Dembitza Strojna obrada hrvatskoga jezika – mađarski doprinosi.
Posljednja zbirka predavanja posvetila se posebnome vidu bogatog stvaralaštva Bulcsúa Lászla, onomu usmjerenu unapređenju hrvatskoga prevodilaštva. Tri su izlaganja dosljedno zaokružila teme u čast velikana modernoga hrvatskog jezikoslovlja: O Lászlovim prijevodima s ruskoga akademika Josipa Užarevića, Lászlova zmija Jadranke Brnčić te Prijevodi kao jezikoslovni doprinosi akademika Mislava Ježića.
Počasni znanstveni skup završio je sjećanjima učenika, suradnika i prijatelja. Time je skupina zaključila okupljanje u Multimedijskom centru Gradske knjižnice Franjo Marković i završno posjetila novootvorenu izložbu knjiga i rukopisa jezikoslovne tematike iz fonda Knjižnice grkokatoličke katedrale Presvete Trojice.
Novoosnovana nagrada za doprinos hrvatskome filološkom stvaralaštvu Bulcsú Lászloovim je skupom svečano započela, s nadom u dugogodišnji vijek u budućnosti, u neprekinuto sjećanje i na čast profesora Bulcsúa Lászla, ali i kao poticaj za dalje djelovanje hrvatskih jezikoslovaca, filologa, humanista i znanstvenika. Kao što je istaknuo profesor Matasović: „Honos alit artes omnesque incenduntur ad studia gloria. Čast hrani umijećem i svi ljudi potiču se na napore slavom.“

Nera Meštrović

PROGRAM

Fotografije: Martina Valec-Rebić

 

Oglasi