TRIBINA „ŠTO BISTE TREBALI ZNATI O ŠUMAMA, A NITKO VAM NIJE REKAO”

U Mjesecu hrvatske knjige Ogranak Matice hrvatske u Križevcima i Visoko gospodarsko učilište organizirali su 29. listopada 2019. drugu tribinu pod motom „Zeleno, što volim zeleno”. Na tribini je gostovao akademik Igor Anić sa Šumarskoga fakulteta u Zagrebu govoreći o temi „Što biste trebali znati o šumama, a nitko vam nije rekao”. Na početku se predsjednica Ogranka Matice hrvatske mr. sc. Renata Husinec osvrnula na pojam šume u književnosti pročitavši nekoliko rečenica i stihova poznatih stranih i hrvatskih pisaca.

U uvodnome dijelu u svojega izlaganja akademik Anić podsjetio je da je upravo u Križevcima 1860. osnovano Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište te je to grad u kojem je započela sustavna briga o hrvatskim šumama. Iznio je i obrazložio 25 činjenica o šumama: od njihove uloge u života planetu, globalnih problema koji pogađaju šume, do osobitosti i vrsta šuma u Hrvatskoj te gospodarenja i brige o njima koju provode hrvatski šumari.

Ustvrdio je da, iako je površina šuma u svijetu ugrožena te je u razdoblju 1990. – 2015. površina šuma u svijetu smanjena za 3,1 %, u Hrvatskoj deforestacije nema. U posljednjih 130 godina ukupna površina šuma u Hrvatskoj kontinuirano raste, a tome je tako jer se šumama gospodari potrajno (održivo). Istaknuo je kako hrvatskim šumama gospodare visokoobrazovani stručnjaci koji se od 1898. školuju na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a već se dva i pol stoljeća šumama održivo gospodari jer su naše prve šumarije ustrojene 1765.

Osvrnuo se na aktualnu temu krčenja šuma. Godine 2011. u svjetskim šumama bilo je posječeno približno 3 milijarde m3 drvne tvari, od čega najviše u Indiji, Sjedinjenim Američkim Državama i Brazilu. Kao razlog takvome stanju navodi usporedbu: gdje ima šumarstva – ima i šuma, gdje nema šumarstva – šume se nekontrolirano sijeku i krče.

Tribina je izazvala veliko zanimanje Križevčana, šumara, agronoma, članova Ogranka Matice hrvatske i ostalih zainteresiranih građana.

O PREDAVAČU

Akademik Igor Anić se rodio 1967. u Kninu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je 1992. Iste godine zaposlio se na Šumarskom fakultetu kao mladi istraživač. U suradnička zvanja biran je  1993. (mlađi asistent), 1997. (asistent) i 2001. (viši asistent). U znanstveno-nastavna zvanja biran je 2003. (docent), 2007. (izvanredni profesor), 2011. (redoviti profesor – prvi izbor) i 2016. (redoviti profesor u trajnom zvanju).

Završio je poslijediplomski studij iz silvikulture i 1996. obranio magistarski rad “Pomlađivanje i razvoj sastojina poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u središnjoj Hrvatskoj”. Disertaciju pod naslovom “Uspijevanje i pomlađivanje sastojina poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl) u Posavini” obranio je 2001.
Profesor je na preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Predaje kolegije: Uzgajanje šuma I, Uzgajanje šuma II, Silvikultura, Povijest šumarstva, Prašume i šumski rezervati, Silvikultura prirodnih sastojina, Brdske šume, Poplavne i močvarne šume, Silvikultura u mediteranskim šumama, Sanacija degradiranih terena, Uzgojni postupci u uvjetima propadanja šuma.

Imenovan je gostujućim profesorom uzgajanja šuma na Mendelovom sveučilištu u Brnu, Republika Češka (2004./2005.).
Na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu obnaša dužnost voditelja poslijediplomskog sveučilišnog doktorskog studija Šumarstvo i drvna tehnologija (2014./2015. – … ). Na Sveučilištu u Zagrebu bio je član Povjerenstva za potvrdu izbora u zvanja Vijeća biotehničkog područja (2006. – 2014.)

Za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 2006., a redovitog člana 2012. Voditelj je Arboretuma Hrvatske akademije u Trstenom (2012. – …) i Sekcije za šumarstvo Znanstvenoga vijeća za poljoprivredu i šumarstvo HAZU (2006. – …).

Predsjednik je Akademije šumarskih znanosti (23. 04. 2014. – …). Bio je predsjednik Razreda inženjera šumarstva Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije (2010. – 2014.).Voditelj je nacionalne sekcije (Pro Silva Croatia) i član upravnoga vijeća međunarodne asocijacije Pro Silva Europa (2005. – …). U razdoblju 2006. – 2011. bio je voditelj radne skupine Riparian and Coastal Ecosystems međunarodne znanstvene asocijacije IUFRO (International Union of Forest Research Organizations). Član je uredničkog odbora znanstvenih časopisa Beskydy (The Beskydy Bulletin of Mendel University in Brno, 2012. – …), Croatian Journal of Forest Engineering (2005. – …), Šumarski list (2003. – …) i Glasnik za šumske pokuse (1995. – 2009.) Dobitnik je Priznanja za višegodišnji rad na dobrobiti šumarske struke Hrvatskog šumarskog društva 2006. i Medalje Gregora Mendela koju mu je 2014. dodijelilo Mendelovo sveučilište u Brnu, Češka. Kao voditelj i suradnik sudjelovao je na 19 znanstvenih projekata. Njegova bibliografija sadržava 179 objava od čega je 129 znanstvenih, 17 stručnih i 33 ostalih vrsta radova. Suautor je 20 poglavlja u 7 znanstvenih i 3 stručne knjige. Uredio je nekoliko znanstvenih knjiga, sveučilišnih udžbenika i zbornika radova s domaćih i međunarodnih znastvenih skupova. Glavni urednik je 5 zbornika znanstvenih skupova u izdanju HAZU. Sudjelovao na 45 znanstvenih skupova od čega su 12 međunarodni, a 33 nacionalni skupovi. Bio je član organizacijskog, znanstvenog ili programskog odbora 12 znanstvenih skupova od kojih je pet u organizaciji HAZU.