Ogranak Matice hrvatske u Križevcima organizirao je u srijedu 26. ožujka 2025. u prostoru Gradske knjižnice “Franjo Marković” predstavljanje knjige “Glagoljica prije Ćirila i Metoda” Tomislava Beronića. O knjizi su govorili urednik Goran Majetić i autor, a moderirala je Martina Valec-Rebić.

U najavi moderatorica je istaknula pojedine biografske detalje te se posebno osvrnula na videoigru i natjecanje GlagoMatika te Beronićeve knjige o članovima obitelji Frankopan.

Uvodnu riječ održao je urednik Goran Majetić istaknuvši da je veći dio tekstova prvotno objavljen na portalu Budni Div kojemu je urednik te na društvenim mrežama, ponajviše stoga što s autorom dijeli isti pogled na povijesne tokove hrvatskih prostora još od prapovijesti te sklonost terenskom istraživanju.

Autor je zatim dao pregled sadržaja knjige te predstavio svoje viđenje razvoja glagoljičkoga pisma. Izdvojio je neke od slabosti i nedostataka ćirilometodske teorije te prikazao kako je u knjizi analizirao svako slovo glagoljice usporedivši ga sa svim poznatim pismima tijekom povijesti. U drugome dijelu izlaganja iznio je svoju teoriju postanka glagoljice – „žensku ilirsku teoriju”. Beronić smatra kako se glagoljica razvila iz  motiva na nakitu i ukrasima na keramici koje su stvarale ilirske žene. Potvrdu svoje teorije pronalazi u arheološkim artefaktima u muzejima, tvrdeći kako su žene još od neolitika postupno razvijale i širile simboliku koju su u nekom trenutku uzdignule u pismo.

Nakon predavanja publika je imala brojna pitanja, a predsjednica OMH u Križevcima gospođa Renata Husinec srdačno je gostima zahvalila na dolasku, predstavljanju i predavanju, zaključivši kako ovakva razmišljanja i novi pogledi na ono što je već poznato značajno utječu na promjenu stavova o našoj prošlosti i identitetu.

Foto: Biserka Beronić

O AUTORU

Tomislav Beronić (Vukovar, 9. srpnja 1965.) hrvatski književnik, glagoljaš, računalni programer i slobodni istraživač.

Rođen je 1965. u Vukovaru, u radničkoj obitelji, a djetinjstvo provodi u Borovu Naselju, gdje završava i osnovnu školu. Maturirao je u vukovarskoj matematičkoj gimnaziji. U Zagrebu je studirao matematiku i prometne znanosti. Tijekom studija bio je novinar i tehnički urednik Studentskog lista. Bio je programer i nakladnik desetak godina u Švicarskoj i Njemačkoj, no od 1998. živi ponovno u Hrvatskoj, u Krnjaku kod Karlovca.

Književnošću se počeo baviti u zrelim godinama. Za svoj prvi roman Peta dimenzija (2016.) dobio je književnu nagradu „Artefakt 2016” za najbolje djelo iz područja spekulativne fikcije prema izboru publike. Napisao je dva nastavka tog romana – Tajanstveni tekton (2018.) i Vrijeme snova (2019.). Kratikim romanima Memoari utajivača poreza (2019.) i Proračun (2021.) okušao se u žanru satire na aktualna gospodarska i politička događanja u Hrvatskoj. U žanru povijesne fikcije objavio je zbirke kratkih priča Frangere pane – priče o Frankopanima (2021.) i Stella aurea – priče o Frankopanima (2023.). U kolovozu 2023. objavio je Misal kneza Anža Frankopana, prvi roman ikad otisnut glagoljicom, koji je ujedno i prva u cijelosti glagoljicom otisnuta knjiga nakon 118 godina. Latinično izdanje tog romana objavio je u siječnju 2024.

Autor je GlagoMatike. GlagoMatika je mrežna aplikacija i videoigra prepoznavanja i zbrajanja brojeva na glagoljici koju je Beronić objavio 2020. i učinio dostupnom potpuno besplatno. Za Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva 22. veljače 2021. organizirano je prvo matematičko natjecanje u znanju i prepoznavanju glagoljskih brojeva na kojemu je sudjelovalo 92 natjecatelja osnovnoškolskog uzrasta iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Švicarske. Početkom 2024. registrirano je preko 2500 učenika i mentora GlagoMatike.

Član je Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja i nosi ime Zmaj od Glagoljice, Družbe čuvara baštine „Frankopani”, Društva za promicanje kulture „Kvaka”, CEIK „Braća Seljan” Karlovac i dr.

O KNJIZI

U veljači 2025. objavio je knjigu Glagoljica prije Ćirila i Metoda u kojoj je sažeo spoznaje i razmišljanja o porijeklu glagoljice kojom se bavi od gimnazijskih dana. U toj knjizi iznosi argumente za tvrdnju da se preteče znakova glagoljice može prepoznati u motivima nakita Japoda, Liburna, Histra, Delmata i drugih ilirskih plemena na prostoru od Istre pa sve do Crnog mora te ukrasima na keramici, što ga navodi na zaključak da su upravo ilirske žene tijekom brojnih stoljeća pomalo razvijale komunikacijski alat iz kojega je ustrojeno pismo u povijesti zapamćeno kao bukvica ili jerolimica, a koje se od 17. stoljeća naziva glagoljicom.

Više o Beroniću, njegovom stvaralaštvu i glagoljici: https://tomislav.beronic.hr