Ogranak Matice hrvatske Križevci izdao je zidni kalendar za 2004. pod nazivom „Križevačke uspomene”. Kalendar sadrži 13 starih razglednica s motivima Križevaca s kraja 19. i početka 20. stoljeća, iz zbirke Franje i Renate Husinec, predsjednice Ogranka, koja je ujedno i urednica kalendara. Uz razglednice su objavljeni i prigodni tekstovi o Križevcima poznatih hrvatskih književnika, među kojima i Antuna Gustava Matoša, Antuna Nemčića, Miroslava Vaupotića i drugih.
Kategorija: 2003.
Književna večer s Marinom Šur Puhlovski
U utorak 9. prosinca 2003. u maloj dvorani Hrvatskoga doma održana je književna večer s Marinom Šur Puhlovski. Uz autoricu govorila je književna kritičarka Grozdana Cvitan. Susret su zajednički organizirali Ogranak MH Križevci i Pučko otvoreno učilište Križevci.
Koncert Ivana Bratoša
U organizaciji Visokog gospodarskog učilišta Križevci i Ogranka Matice hrvatske Križevci održan je 19. studenog 2003. koncert pijanista Ivana Bratoša, treći koncert u sezoni 2003. Na programu su bila djela L. van Beethovena, F. Chopina, I. Kiš i C. Debussyja.
Predstavljanje knjige „Genetičko podrijetlo Hrvata”
Obilježavajući 143. obljetnicu osnutka Visokoga gospodarskog učilišta, koje se ubraja u najstarija poljoprivredna učilišta Europe, a kao Gospodarsko i šumarsko učilište u Križevcima osnovano je 1860., Ogranak Matice hrvatske Križevci u velikoj je vijećnici 18. studenoga 2003. predstavio knjigu Genetičko podrijetlo Hrvata prof. dr. Ivana Jurišića. O knjizi je uz autora govorio prof. dr. sc. Zdevko Martinić Jerčić, genetičar s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, a predstavljanje je moderirala predsjednica Ogranka mr. Renata Husinec.
Križevački Ogranak MH na Interliberu
Na 26. međunarodnom sajmu knjiga i učila Interliber, 12. studenoga, predstavio se Ogranak Matice hrvatske Križevci. Najveću pozornost posjetitelja privukle su knjige Franje Husinca Fran Gundrum Oriovčanin: gradski fizik u Križevcima, Marijana Jošta Intelektualni izazov tehnologije samouništenja, Zdenka Baloga Križevačko-kalnička regija u srednjem vijeku i Nikole Bengera Kraljica mučenika te Gozbe i zdravice u hrvatskoj književnosti.