O AUTORU
Mladen Klemenčić rođen je 9. listopada 1957. u Zagrebu. U rodnome gradu se školovao: osnovnu školu završio je u naselju Trnsko, maturirao u IV. gimnaziji 1976. i diplomirao na studiju geografije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu 1981. Na PMF-u je 1989. stekao i znanstveni stupanj magistra znanosti.
U Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža zaposlen je od 1983. Do 1990. surađivao na Atlasu svijeta, Općoj enciklopediji, Enciklopediji Jugoslavije i Pomorskome leksikonu. U razdoblju 1990-91. bio je asistent na Geografskom odsjeku PMF-a u Zagrebu, a potom je ponovno u Leksikografskom zavodu. Glavni je urednik Atlasa Europe (1997), Atlasa svijeta (2006) i Hrvatskog općeg leksikona (2012), urednik odnosno suurednik A Concise Atlas of Croatia (1993), Nogometnog leksikona (2004), izdanja Hrvatska – zemlja i ljudi (2013) i Enciklopedije Hrvatskoga zagorja (2017) te suradnik Hrvatske enciklopedije, Zagrebačkog leksikona, Hrvatskog biografskog leksikona i drugih izdanja. Autor je posebnog izdanja Geografska polazišta leksikografskih izdanja (2017).
Bavio se i znanstvenim istraživanjem, ponajviše u polju političke geografije, te kao autor i suautor objavio više od 100 različito kategoriziranih radova, između kojih je tridesetak izvornih znanstvenih radova. Znatan dio radova objavio je u inozemnim publikacijama (Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka, SAD, Nizozemska, Mađarska, Malta, Španjolska, Francuska, Italija, Slovenija, Rusija, Južna Koreja). Između ostaloga autor je monografije Territorial proposals for the settlement of the war in Bosnia-Hercegovina (Durham, 1994), suautor monografija War and Peace on the Danube: The Evolution of the Croatia-Serbia Boundary (Durham, 2001) i Agresija na Hrvatsku (Zagreb, 1993, engleski prijevod Aggression against Croatia) te suurednik i jedan od autora monografije Transcarpathia – Bridgehead or periphery? Geopolitical and Economic Aspects and Perspectives of a Ukrainian Region (Frankfurt, 2004). Bio je sudionik mnogobrojnih strukovnih skupova i seminara, sudionik i suvoditelj nekoliko znanstvenih projekata u zemlji i inozemstvu te član uredništva stručnog časopisa Boundary and Security Bulletin (1993-2001) u izdanju Istraživačkog centra za međunarodne granice (IBRU) u Durhamu u Velikoj Britaniji.
Predavao je kolegij Politička geografija na Geografskom odsjeku PMF-a (1994-2002) te na Hrvatskim studijima (1997-2001). U Matici hrvatskoj je 1990. izabran za člana radnika, a 1991. za pročelnika Odjela za geografiju i demografiju. Član Glavnog odbora 2002-06. Od 1996. do 2000. bio je član uredništva časopisa Kolo, a od 2001. do 2010. glavni urednik novog tečaja časopisa Hrvatska revija. U oba Matičina časopisa objavio je i veći broj priloga. U Vijencu surađuje od prvoga broja (1993), a povremeno je bio i kolumnist Matičina lista za kulturu.
Autor je triju putopisnih knjiga: Granice bez granica (2007), Idemo na pivo (2012) te Između Alpa i Jadrana (2019).
https://www.matica.hr/knjige/autor/232/
O PREDSTAVLJAČU
Ratko Cvetnić, pisac i sportski djelatnik, rođen je 26. lipnja 1957. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i Klasičnu gimnaziju te na Filozofskom fakultetu apsolvirao komparativnu književnost i povijest umjetnosti. Od 1986. do 1998. radio je u novinskoj kući Vjesnik, a od 1998. stručni je tajnik u Zagrebačkom sportskom savezu.
Na književnoj se sceni pojavio 1997. prozom Kratki izlet, autobiografskim zapisima o Domovinskom ratu. Kratki izlet dobio je „Nagradu Gjalski” te je ubrzo preveden na nekoliko jezika. Dvanaest godina kasnije, 2009. izlazi opsežniji roman Polusan, u kojem Cvetnić opisuje Zagreb s kraja osamdesetih godina prošlog stoljeća, prateći glavnog junaka koji se s promjenjivom srećom provlači kroz mjesece u kojima već ishlapjeli socijalizam troši svoje zadnje resurse. I za taj roman Cvetnić je dobio „Nagradu Gjalski”. Godine 2013. javlja se romanom Povijest instituta; glavni lik romana pokušava dovršiti djelo preminulog prijatelja, opsežnu studiju o povijesti značajnog nacionalnog Instituta koji upravo slavi stogodišnjicu te se u svojoj obljetničkoj situaciji doima kao metafora cjelokupnog hrvatskog društva. Četvrti roman, Blato u dvorištu, Cvetnić je objavio 2018. I taj se roman, na primjeru građanske obitelji koja je krajem 1945. iz centra Zagreba prognana u turopoljsko selo, bavi hrvatskom poviješću posljednjih stotinjak godina, osobito vremenom od Drugoga svjetskoga rata do današnjih dana. Za to djelo Cvetnić je dobio „Nagradu HAZU”. Nakon posljednjeg romana povremeno se javlja kratkim pričama i esejima u časopisima i novinama; priča „Carpaccio” dobila je 2021. treću nagradu na natječaju „Ranko Marinković” Večernjeg lista. Godine 2023. okušao se u putopisnom žanru te objavio Čez pole i vrvje, svojevrsni biciklistički putopis kroz Turopolje.
Uz stalnu prisutnost u sportskoj publicistici, osobito u časopisu Hrvatskog olimpijskog odbora Olimp, Cvetnić potpisuje i dvije monografije iz povijesti sporta: 110 godina skijanja u Zagrebu i Hrvatskoj, objavljenu 2004, te 30 godina badmintona u Hrvatskoj, objavljenu 2021. Dobitnik je Priznanja HOO-a za doprinos olimpijskom pokretu. Od 2022. redoviti je član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Živi u Zagrebu i Mraclinu.
Ogranak Matice hrvatske u Križevcima 