Hrvatski sabor bit će pokroviteljem obilježavanja 600. obljetnice »Križevačkoga krvavog sabora« što se navršava 27. veljače 1997. Za tu prigodu priredit će se u Križevcima i sjednica Hrvatskog sabora prvi puta izvan Zagreba. Potvrdio je to predsjednik Hrvatskog sabora dr. Vlatko Pavletić križevačkom izaslanstvu na čelu s gradonačelnikom prof. dr. Valentinom Puževskim, koje je bilo primljeno u Saboru. Razgovoru je bio nazočan i dr. Žarko Domljan, počasni građanin Križevaca.
Dogovoreno je da se na sami obljetnicu održi znanstveni skup s temom Križevci kao mjesto saborovanja i povijesni značaj »Krvavog sabora«, kada je ugarski kralj Sigismund prijevarom ubio hrvatskog bana Stjepana Lackovića, njegova sinovca Andriju i njihovu pratnju. Pretpostavlja se da se taj povijesni događaj zbio u crkvi Sv. Križa, gdje je slika Otokar Iveković postavio veliku sliku s prikazom »Krvavog sabora«. Sam predsjednik Sabora, akademik Vlatko Pavletić otkrio je da je još kao devetogodišnji dječak čitao povijesni roman Milutina Mayera, učitelja iz križevačkog sela Sveta Helena, o »Križevačkom krvavom saboru«, što ga se bilo jako dojmilo. Za Dan Križevaca, 24. travnja iduće godine, zastupnici Hrvatskog sabora održali bi radnu sjednicu u Križevcima, prvi put u novijoj povijesti. Dok je križevački ogranak Matice hrvatske već osnovao svoj odbor za pripremu stručnog skupa, Gradsko poglavarstvo predložit će Organizacijski odbor Grada za pripremu obilježavanja šest stoljeća održavanja »Krvavog sabora«.
Ogranak Matice hrvatske u Križevcima 