Ogranak Matice hrvatske u Križevcima sudjelovao je 12. siječnja 2006. u obilježavanju 150. obljetnice smrti slovačkog preporoditelja Ľudovíta Štúra u Modroj, u Slovačkoj. Vijenac su u ime Matice hrvatske položili predsjednica križevačkoga ogranka Renata Husinec i potpredsjednik središnjice Stjepan Sučić.
Posjetili su, također, grob Ivana Branislava Zocha (Jasenová, 24. lipnja 1843. – Modra, 27. prosinca 1921.), enigmatičara i enigmatskoga pisca, profesora matematike, fizike i kemije, jednog od prvih autora mrežastih zagonetaka na južnoslavenskom prostoru.
O L. V. ŠTURU
Ľudovít Velislav Štúr (Uhrovec, 28. listopada 1815. – Modra, 12. siječnja 1856.) bio je vođa Slovačkog narodnog preporoda u 19. stoljeću, organizator narodnooslobodilačkog pokreta, političar i ideolog, kodifikator slovačkog književnog jezika, pjesnik, publicist i redaktor.
Ľudovít je rođen u naprednoj učiteljskoj obitelji Samuela Štura, koji je bio učitelj u Trenčinu gdje se oženio s Anom Mihalcovom. Obitelj se kasnije preselila u Uhrovce gdje se rodio Ľudovít.
Sudjelovao je na Slavenskom kongresu u Pragu 1848. godine gdje je podupro ideju austroslavizma. Kratko vrijeme živio je u Zagrebu, kamo je došao 19. lipnja 1848. godine. U Zagrebu je uređivao politički list Slavenski jug i surađivao s ilircima.
Napisao djelo Slavenstvo i svijet budućnosti, u kojem je osudio austroslavizam, a budućnost vidio u sveslavenskoj državi pod vodstvom Rusije.
Sustav reformiranoga slovačkog jezika objasnio je 1846. u raspravama Slovačko narječje ili potreba pisanja u tom narječju i Nauk o slovačkom jeziku. Zauzimao se za slavenstvo u kojem će svi narodi sačuvati svoj identitet.
Uoči revolucije 1848. Štúr je bio zastupnik u Ugarskom zemaljskom saboru u Požunu za grad Zvolen. Ondje je po prvi puta predstavio neke od slovačkih zahtjeva, a posebice onaj da se slovački jezik počne rabiti barem u pučkim školama. Kao prva knjiga na novom slovačkom jeziku objavljeno je 1844. drugo godište Hurbanova almanaha Nitra, u kojem su bili predstavljeni svjetonazor i književni program tzv. Štúrove pjesničke škole.
Tekst u časopisu Slovensko
Tekst u časopisu Pramen