Predstavljanje trilogije Radoslava Katičića

katicicOgranak Matice hrvatske u Križevcima u petak 9. prosinca 2011. organizirao je predstavljanje triju knjiga akademika Radoslava Katičića: Božanski boj, Zeleni Lug i Gazdarica na vratima. Riječ je o trilogiji s podnaslovom Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine koja se bavi pretkršćanskim slavenskim bogovima i njihovim odrazima u kršćanskom slavenskom vjerovanju. Sustavan je to prikaz kakav, koliko je poznato, za sada nema niti jedan slavenski narod. Na predstavljanju su uz autora govorili prof. emeritus Vitomir Belaj, prof. dr. sc. Tomo Vinšćak, dr. sc. Damir Zorić, mr. sc. Krešimir Krnic, etnoglazbenica Lidija Bajuk te domaćin skupa mr. sc. Renata Husinec.

Uvodno slovo, u kojem je publiku upoznala s autorom, predstavljačima i ulogom Matice hrvatske u cijelom projektu i organizaciji predstavljanja, održala je predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Križevcima mr. sc. Renata Husinec. U popratnom programu tjekom predstavljanja nastupila je etnoglazbenica i etnologinja Lidija Bajuk izvodeći narodne napjeve kojih se dijelovi itekako dadu povezati s tematikom Katičićevih knjiga.

Predstavljanje je trajalo nešto duže no što je  uobičajeno za predstavjanje knjiga, no zanimljivost izlaganja i glazbeni predasi učinili su da publika s velikim zanimanjem odsluša predstavljanje do kraja, dapače, brojni su se posjetitelji i poslije predstavljanja zadržali u razgovoru s autorom i predstavljačima. A to ne čudi. Jer građa koju nam knjige podastiru upravo je ono što itekako golica hrvatsku javnost zainteresiranu za najranija razdoblja hrvatske povijesti: što možemo znati o Hrvatima prije onoga što o njima kažu najraniji pisani izvori, kako da nam progovore ona stoljeća naše povijesti koja su do sada šutjela? Katičić na to odgovara u svojim knjigama, jedinstvenom metodom rekonstruirajući pretkršćanske obredne tekstove iz njihovih krhotina preostalih u usmenoj književnosti slavenskih naroda. Jer tri su knjige mnogo više od samih prikaza pretkršćanskih slavenskih vjerovanja u bogove Peruna i Velesa (Božanski boj), prikaza uloge božanskih potomaka Jarila i Morane (Zeleni lug) ili tajnovite boginje Mokoš (Gazdarica na vratima). One nam daju s jedne strane pregled cjelokupnog mitskog slavenskog svjetonazora koliko se on iz kasnijih tekstova dade rekonstruirati, ali nam s druge strane jasno iskazuju koliko je tradicija na koju smo kao sustav zaboravili još uvijek u nama živa i koliko se opire nestajanju. I upravo je to otkrivanje prežitka prastarih formula u tekstovima koje i danas izgovaramo ili pjevamo činjenica koja uvijek iznova opčinjava Katičićeva čitatelja ili posjetitelja na predstavljanjima njegovih knjiga. I na križevačkom je predstavljanju autor vrlo ilustrativno, koristeći se primjerom međimurske pjesme Protuletje se otpira iz knjige Zeleni lug, pokazao koliko u jezičnu dubinu sežu predodžbe koje se u njoj iznose.

Prije samog autora o značenju trilogije za poznavanje slavenske pretkršćanske obrednosti u sveslavenskim okvirima govorio je biranim riječima i profesor emeritus Vitomir Belaj, povezavši značenje Katičićevih rekonstrukcija s našim vlastitim poimanjem nacionalnog bića, vrlo lijepo i poetski pentirajući kako, bez obzira na genetsku sliku koja može govoriti suprotno mi možemo znati što znači biti Hrvat: to znači željeti biti Hrvat.

Treći je u nizu predstavljača bio dr. Damir Zorić, koji je osvježio uspomene na studentske dane i predavanja koja je akademik Katičić držao za studente i nastavnike Filozofskoga fakulteta, gostujući na njemu kao već pročelnik slavističkog odsjeka na bečkom sveučilištu, i iznoseći pred slušače korake svojih istraživanja i dijelove rekonstrukcija koji su bili zametkom ovih triju knjiga koje danas stoje pred nama.

Na kraju se okupljenjima obratio i predstavnik nakladnika Ibis grafike mr. sc. Krešimir Krnic istakavši izuzetno dobru suradnju s autorom, urednikom prof. dr. Tomom Vinšćakom i recenzentima knjiga, a posebno napomenuvši osobito veliku pomoć dvaju sunakladnika Katedre čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga, koja je sunakladnik svih triju knjiga i Matice hrvatske koja je sunakladnik posljednjih dviju knjiga iz ove trilogije (valja spomenuti da je sunakladnik prve knjige bio i Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu).

Na kraju predstavljanja predstavnici Ogranka Matice hrvatske u Križevcima uručili su akademiku Katičiću prigodne poklone.

Posjet knjižnici grkokatoličke katedrale

Prije samog predstavljanja knjiga, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Križevcima mr. sc. Renata Husinec organizirala je za autora i predstavljače i posjet knjižnici grkokatoličke katedrale u Križevcima u kojoj se čuva i nekoliko inkunabula koje su posjetitelji s velikim zanimanjem razgledali. Nakon predstavljanja knjiga gosti su posjetili još i gradsku galeriju gdje ih je na izložbi slika Ivana Andrijanića uz pozdravni govor prema Križevačkim štatutima dočekao voditelj likovne galerije i ravnatelj muzeja Zoran Homen.

Ovim su se predstavljanjem Križevčani, osobito ogranak Matice hrvatske pokazali kao uzorni domaćini, a potvrdila se i činjenica koju često možemo doživjeti – publika u manjim sredinama znade prepoznati vrijedan kulturni događaj i stoga im ga vrijedi priuštiti. Pokazala je to i prepuna dvorana Hrvatskog doma u Križevcima.

Tekst: Krešimir Krnic

 

O AUTORU

Radoslav Katičić klasični je filolog, jezikoslovac, indoeuropeist, indolog i slavist, jedan od najistaknutijih hrvatskih znanstvenika u zemlji i svijetu na području humanističkih znanosti. Rođen je 3. srpnja 1930. u Zagrebu. U rodnome gradu završio je osnovnu školu te 1949. maturirao na Klasičnoj gimnaziji. Na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je klasičnu filologiju 1954. Iste je godine namješten kao honorarni knjižničar u Seminaru za klasičku filologiju istoga fakulteta. Prve znanstvene radove objavio je s područja starogrčke filologije i bizantologije.

Kao stipendist grčke vlade boravio je 1956/57. na znanstvenom usavršavanju u Ateni, a 1958. izabran je za asistenta pri Katedri za poredbenu indoeuropsku gramatiku na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1959. stekao je doktorat filoloških znanosti disertacijom Pitanje jedinstva indoeuropske glagolske fleksije. Potom godine 1960/61. boravi kao stipendist njemačke zaklade »Alexander von Humboldt« u Tübingenu. Nakon povratka izabran je za docenta na indoeuropskoj i općoj lingvistici. Preuzeo je upravo tada novoosnovani Odsjek za opću lingvistiku i orijentalne studije, vodio ga i izgrađivao: od 1961. kao docent, od 1966. kao izvanredni i od 1972. kao redoviti sveučilišni profesor. Nastavni mu je rad, uz indoeuropsku i opću lingvistiku, obuhvaćao još staru iransku i osobito staru indijsku filologiju.

Godine 1976. pozvan je za redovitoga profesora slavenske filologije na Sveučilište u Beču. U posljednjih dvadesetak godina bavio se najviše poviješću hrvatske gramatike, filologijom ranoga hrvatskog srednjovjekovlja, sintetičkim istraživanjem ključnih razdoblja povijesti hrvatske književnosti i rekonstrukcijom praslavenskih obrednih tekstova, sakralnoga pjesništva mitološkoga sadržaja te zakonskih i drugih pravnih tekstova. Godine 1973. izabran je za izvanrednoga člana Hrvatske (tada Jugoslavenske) akademije znanosti i umjetnosti, a 1987. postaje i njezinim redovitim članom.

Austrijska akademija znanosti izabrala ga je 1981. za dopisnoga člana, a 1989. izabrala ga je za svojega pravog člana i postavila ga 1993. na čelo svoje međunarodno ugledne i vrijednim tradicijama bogate »Balkanske komisije«. Član je više komisije Austrijske akademije znanosti. Godine 1984. postao je članom Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Od 1987. član je i Norveške akademije znanosti u Oslu. Godine 1989. Sveučilište u Osijeku podijelilo mu je počasni doktorat. Od 1991. član je i Academia Europaea. Godine 2011. postaje članom rimske Accademije dei Lincei.

Objavio je sljedeće naslove: Osnovni pojmovi suvremene lingvističke teorije, Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis, Zagreb 1967., A Contribution to the General Theory of Comparitive Linguistics, Mouton, The Hague-Paris 1970., Jezikoslovni ogledi, Školska knjiga, Zagreb 1971., Stara indijska književnost, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1973., Ancient Languages of the Balkans I-II, Mouton, Hague-Paris, 1976., Bizantska književnost, u Povijest svjetske književnosti, sv. 2, Mladost, Zagreb 1977., Ogledi i rasprave, PSHK, knj. 161, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1984., Sintaksa hrvatskoga književnog jezika. Nacrt za gramatiku, Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, knj. 61, JAZU – Globus, Zagreb 1986. (2. ponovljeno izdanje 1991., 3. poboljšano izdanje 2002), Novi jezikoslovni ogledi, Školska knjiga, Zagreb 1986., Sto remek-djela. Pisana riječ u Hrvatskoj (vodič kroz izložbu), koautor Slobodan Prosperov Novak, Galerija likovnih umjetnosti – Muzejski prostor – Arheološki muzej Istre, Osijek – Zagreb – Pula 1986., Dva tisućljeća pismene kulture na tlu Hrvatske (koautori: S. P. Novak, A. Ribičić-Županić), Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1987. (na engleskome Two Thousand Years of Writing in Croatia, , Zagreb 1987.; na njemačkome Zweitausend Jahre schriftlicher Kultur in Kroatien, Muzejsko-galerijski centar i Matica hrvatska, Zagreb 1991), Novi jezikoslovni ogledi, 2. dopunjeno izdanje, Školska knjiga, Zagreb 1992., Uz početke hrvatskih početaka. Filološke studije o našem najranijem srednjovjekovlju, Književni krug, Split 1993., Na ishodištu. Književnost u hrvatskim zemljama od 7. do 12. stoljeća, Matica hrvatska, Zagreb 1994. (2. izdanje 2005), Illyricum mythologicum, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 1995, Ein Ausblick aufdie slawischsprachige Völkerwelt im Südosten. Österreichische Akademie der Wissenschaften, Wien 1996., Litterarum studia. Književnost i naobrazba ranoga hrvatskog srednjovjekovlja, Matica hrvatska, Zagreb 1998., 2. ponovljeno izdanje 2007., Literatur und Geistesgeschichte des kroatischen Fruhmittelalters, Österreichische Akademie der Wissenschaften, Wien 1999., Na kroatističkim raskrižjima, Hrvatski studiji, Zagreb 1999., Učitelji s Visovca. Ravni Kotari u povijesti hrvatskoga književnog jezika, S. Nimac, Lepuri 2002., Božanski boj – tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, Ibis grafika, Zagreb 2008., Boristenu u pohode. Helenske i indijske šetnje i teme. Misli i pogledi, Matica hrvatska, Zagreb 2008., Zeleni lug. Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, Ibis grafika, Matica hrvatska i Katedra Čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga, Zagreb – Mošćenička Draga 2010., Gazdarica na vratima. Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine, Ibis grafika; Matica hrvatska; Katedra Čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga, Zagreb – Mošćenička Draga, 2011.

 

Pozivnica

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s