Krunoslav Puškar održao još jedno predavanje o prezimenima potkalničkog kraja

Ogranak Matice hrvatske u Križevcima u suorganizaciji s Gradskom knjižnicom „Franjo Marković” Križevci priredili su 25. kolovoza 2022. treći susret s mladim križevačkim jezikoslovcem dr. sc. Krunoslavom Puškarom, koji je održao predavanje pod naslovom „Od Adamića do Županića. Razvoj, rasprostranjenost i značenje potkalničkih prezimena”. Govorio je razvoju, rasprostranjenosti i značenju potkalničkih prezimena u kojima se zrcali povijest i sadašnjost potkalničkog Prigorja.

Predsjednica križevačkog Ogranka Matice hrvatske Renata Husinec u svojoj je uvodnoj riječi istaknula vrijednost Puškarovih onomastičkih istraživanja za križevački kraj.

– Puškar je zavirio u 136 raznih izvora, odnosno ustanova, državnih i nadbiskupskih arhiva, crkvenih arhiva, matica rođenih, vjenčanih, umrlih i drugih izvora. Popisao je više od 3000 prezimena, a detaljnije se osvrnuo na prezimena koja se u kontinuitetu više od 100 godina javljaju u našem kraju. Također je ukazao što bismo sve mogli saznati iz nekog prezimena – rekla je R. Husinec.

Dr. sc. Krunoslav Puškar kazao je da je to bilo dugogodišnje arhivsko istraživanje čiji su rezultati pokazali da je najčešće prezime u potkalničkom Prigorju bilo Horvat, a slijedi Sokač, Višak, Kos, Crnčić, Nemčić, Švagelj, Zidarić, Miklečić i Marenčić, dok je u Hrvatskoj (2001.) najčešće prezime bilo Horvat, zatim Kovačević, Babić, Marić, Novak, Jurić. Najstarije prezime  u potkalničkom Prigorju je Nemčić iz 1495. godine. Puškar je pokazao da su prezimena vrijedni jezični i izvanjezični spomenici koji svjedoče o prostoru na kojemu se pojavljuju i o vremenu u kojemu su nastala. Na kraju je odgovorio na niz pitanja iz publike i najavio svoju prvu autorsku slikovnicu o Križevcima naslovljenu „Priča o mome gradu”. Slikovnica će biti dvojezična i u njoj se govori o najvažnijim lokalitetima, osobama i događajima iz naše povijesti.

O predavaču

Krunoslav Puškar rođen je 31. ožujka 1986. godine. Nakon završene Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkoga u Križevcima 2005. upisuje studij anglistike i germanistike pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Po završetku studija, 2012. upisuje poslijediplomski doktorski studij lingvistike pri istome fakultetu.

Izlagao je na dvadesetak znanstvenih i stručnih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu, a dosad je objavio tridesetak znanstvenih i stručnih članaka u domaćim i međunarodnim časopisima. Akademske godine 2009./2010. osvojio je Rektorovu nagradu za samostalan istraživalački rad pod nazivom A comparative study of FL anxiety among majors of English and German. Osim onomastikom, autor se u svome dosadašnjem znanstvenom radu bavio i dijalektologijom, leksikologijom, teorijom i praksom lingvistike jezičnih dodira, sociolingvistikom, esperantologijom, interlingvistikom te usvajanjem stranog jezika. Omiljene su mu teme istraživanja kajkavština i različiti jezični aspekti lokalnih kajkavskih govora, posebice onomastički, što se može vidjeti i po ovoj monografiji temeljenoj na njegovoj disertaciji naziva Antroponimija potkalničkoga Prigorja, a obranjenoj u listopadu 2021. godine.

Živi i radi u rodnim Križevcima.