Glavna skupština Matice hrvatske u Zagrebu

U Maloj dvorani Vatroslava Lisinskog održana je 28. listopada Glavna skupština Matice hrvatske na kojoj je sudjelovalo 148 zastupnika s pravom glasa iz svih ogranaka Matice hrvatske. Uz zastupnike sudjelovali su uvaženi gosti: ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, izaslanik zagrebačkog nadbiskupa Željko Tanjić, Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonka Milasa te Darko Majstorović i Davor Posilović, predsjednik i zamjenik predsjednika Strukovne udruge kriminalista.

Predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran u svom je govoru izdvojio najvažnije projekte koji su provedeni u prethodne dvije godine te istaknuo zadovoljstvo zajedništvom i dobrom suradnjom unutar Matice, kao i Matice s drugim institucijama.

Većinom glasova prihvaćena su sva izvješća i planovi: izvješće predsjednika i gospodarskog tajnika o radu MH za 2022. i plan rada MH za 2024., izvješće Nadzornoga odbora MH za 2022., izvješće Časnoga suda MH za 2022., Financijsko izvješće MH za 2022. te prijedlog Financijskog plana MH za 2024.

Uslijedila je dodjela odličja, nagrada i povelja. Odličje predsjednika Matice hrvatske primili su Josip Muselimović, Stjepan Sučić i Nives Opačić. Novoosnovana nagrada Zaslužnik Matice hrvatske dodijeljena je članovima radne skupine jezikoslovaca koja je izradila Nacrt Zakona o hrvatskom jeziku: akademik Stjepan Damjanović, prof. dr. sc. Mario Grčević (voditelj radne skupine), akademik Mislav Ježić, akademik August Kovačec i dr. sc. Tomislav Stojanov.

Podijeljene su srebrne i zlatne povelje za knjige, a Nagradu Matice hrvatske „Ivan Kukuljević Sakcinski” za najbolje djelo objavljeno u ograncima primio je Ogranak MH u Petrinji za knjigu Mila Wod – prva hrvatska kiparica.

U umjetničkom dijelu programa nastupile su umjetnice Zrinka Posavec i Elis Lovrić.

U raspravi je uz ostale sugovornike sudjelovala i predsjednica Ogranka MH u Križevcima, mr. sc. Renata Husinec, koja je iznijela niz konstruktivnih prijedloga za poboljšanje rada Matice, od kojih je posljednji izazvao osobito zanimanje i odobravanje nazočnih. Husinec je – potaknuta nedavnim predavanjem o šumama koje je održano u Ogranku u Križevcima i na kojem je izrečena činjenica da svaki čovjek godišnje potroši kisika koliko proizvedu dva hrasta – predložila da svaki ogranak do sljedeće skupštine posadi jedan hrast, čime bismo pridonijeli očuvanju prirode i poboljšanju kvalitete zraka. Budući da je jedna od važnijih djelatnosti Matice i izdavanje knjiga, vratili bismo prirodi dio izvora iz kojega se proizvodi papir, a možda utjecali i na smanjenje cijene papira – duhovito je zaključila.