U Srednjoj školi “Ivan Seljanec” Križevci 14. travnja 2025. održano je predstavljanje romana “Listanje kupusa” Igora Beleša. Zamisao da pisac gostuje u školi potaknuta je time što je Belešov roman ujedno bio lektira za prvu razinu natjecanja Mreža čitanja. Njime se potiče čitanje popularne književnosti u slobodno vrijeme te potiče međuvršnjačka suradnja. Isto tako, samim natjecanjem učenicima se predstavljaju suvremeni pisci, često i hrvatski, koji još nisu poznati ili tek stasaju u tim vodama.

Susret s piscem Belešom organiziran je u  suradnji Ogranka Matice hrvatske u Križevcima  i Srednje škole “Ivan Seljanec” Križevci i te je dio programa vezanog uz Dan grada Križevaca i proslavu 1100. obljetnice osnivanja Hrvatskoga Kraljevstva.

U pripremi i realizaciji programa sudjelovali su djelatnici i učenici SŠ “Ivan Seljanec” Križevci. Tako su Tea Ciglarić i Valentino Štajner (3. d) razgovarali s piscem, dok su Helena Fištrović (3. a) i Petra Popović (3. g) čitale izabrane ulomke iz romana. Učenice Larisa Šantatić i Kristina Pajek (1. g) osmislile su najavni plakat za događanje. Za tehničku podršku bio je zadužen učenik Leon Cerovec (3. d) koji je oblikovao popis glazbenih brojeva iz “Listanja kupusa” putem YouTubea. Mentori su učenicima stručna suradnica – knjižničarka Maja Baksa i nastavnik Hrvatskoga jezika Marin Pušić.

U ugodnom razgovoru s piscem moglo se doznati što on misli o ulozi književnika u današnjem svijetu, o čemu piše te što radi kada ne piše. Naglasak je ipak bio na spomenutom romanu “Listanje kupusa” u kojem dječja družina (An družina) proživljava početak rata u Vukovaru, u Borovu naselju. Sam roman ima, prema riječima pisca, poveznicu s popularnom Netflixovom serijom Stranger Things te romanom strave američkoga književnika  Stephena Kinga. Tako likovi istražuju što se dogodilo s njihovim prijateljima koji iznenadno nestaju. Prijateljstva nestaju, a rat zauvijek mijenja živote članova družine i tjera ih na prisilno odrastanje. Beleš je naglasio i da su junaci u romanu stvarni likovi, govorio o simbolici naslova, ključnom dijelu radnje te završetku priče koji nije sretan. Roman je prije svega bio napisan za one koji su proživjeli događaje prikazane u romanu, no kasnije se pokazalo da će ga čitati puno veći krug čitatelja. Pisac je na kraju istaknuo da je problematika opisana u romanu i dalje aktualna jer hrvatska i srpska djeca u Vukovaru ne pohađaju nastavu zajedno, prisutan je jaz među ljudima koji se neće premostiti skoro.

Na kraju valja naglasiti da je ovo bio prvi službeni poziv nekog ogranka Matice hrvatske Igoru Belešu da predstavi svoje djelo, premda je obišao gotovo cijelu Hrvatsku, od Vukovara do Dubrovnika. U nadi da će se suradnja s piscem nastaviti želimo mu puno uspjeha u budućem radu.

Marin Pušić, mag. eduk.

O AUTORU I KNJIZI

gor Beleš rođen je 1978. godine u Vukovaru. Kratke priče objavljivane su mu u časopisu Zarez i Fantom slobode, na internetskim portalima Kritična masa, Čitaj me i XXZ Magazin. Dvostruki je finalist nagrade „Prozak”, a možda bi bio i trostruki da u međuvremenu nije postao prestar za tu nagradu. Dobitnik je stipendije Ministarstva kulture i grada Rijeke za književno stvaralaštvo. Jedan je od pokretača i urednika književnog magazina Književnost uživo. Član je neformalne književne skupine Ri-Lit i jedan od scenarista društvene igre Arcadia Tenebra. Kratka priča 33 adaptirana je u radiodramu koja je bila eksponat na izložbi slika. Dosad mu je objavljen roman Svitanje na zapadu. Živi i radi u Rijeci.

Pet jedanaestogodišnjaka, nerazdvojnih članova An družine, u Borovu je naselju 1991. krenulo istraživati misterij nestanka djece i nekih obitelji iz njihova naselja koje se mijenja iz dana u dan, pa sve brže, iz dana u noć, u noći u kojima se sve češće čuju pucnjevi, detonacije… No, njihovo je prijateljstvo iznad svega, pa im ni činjenica što doznaju da su odjednom postali Srbi ili Hrvati ništa ne znači, dok ona u svijetu odraslih postaje ključna. Zbog prijateljstva i nerazumijevanja svijeta koji im baš nitko ne pokušava objasniti – a teško da se i njihovi roditelji dobro snalaze u galopiranju rata – upadat će u sve veće nevolje i njihovo će idilično djetinjstvo, obilježeno stripovima i glazbom, začinjeno prvim ljubavima, postupno prerasti u triler i horor. Listanje kupusa jedan je od prvo ljepših, pa poslije mučnijih i napetijih, a sve skupa potresnijih i humanijih romana napisanih u podosta posljednjih godina.

Roman Igora Beleša svojevrstan je križanac slavna serijala Enid Blyton 5 prijatelja i filma Ostani uz mene, nastalog po scenariju Stevena Kinga, samo što je ovo 5 prijatelja za odrasle i za one koji zbog rata nisu nikada uspjeli odrasti ili su, pak, to uspjeli, ali okrnjeno, ukrivo, a da za to nisu krivi.

Kruno Lokotar