Knjiga “Povijest zdravstva: Križevci, grad i okolica. Kulturno-povijesne slike” autora Franje Husineca, križevačkog liječnika, objavljena u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Križevcima predstavljena je danas, trećeg dana 4. festivala knjige u Matici hrvatskoj u Zagrebu.

Autor Franjo Husinec istaknuo je kako je ova knjiga, zapravo, mala povijest križevačkog kraja koja donosi podatke i informacije o velikom broju Križevčana koji su doprinijeli ne samo gradu, nego i medicinskim znanostima ponajviše.

Prvi liječnici su bili redovnici još u 11. stoljeću

“Knjiga o povijesti zdravstva grada Križevaca i njegove šire okolice prikazuje razvoj liječništva i ljekarništva te glavne nosioce ovih djelatnosti od prvih zapisa do kraja 20. st. U križevačkom kraju počeci zdravstva vezani su za crkvene redove. Osnivanjem Križevačke kapetanije 1538. Križevci postaju vojno središte i u njega dolaze kirurzi i kasnije liječnici. Ivan Adam spominje se 1667. kao prvi kirurg. U Križevce 1770. dolazi dr. Tadej Quarengo, prvi školovani liječnik, i od tada pa sve do da nas, u gradu rade školovani liječnici”, kazao je Franjo Husinec.

Husinec navodi kako se gotovo dvije stotine godina ljude u Križevcima liječilo i medicinski i nemedicinski, odnosno, tzv. narodnom medicinom.

Nadrijeliječništvo braće Niemčić

“Prvi su liječnici bili redovnici, i to oni još u 11. stoljeću, franjevci i augustinci. Oni su u okviru svojih samostana imali odjele za pomoć oboljelih, ali i vrtove u kojima su uzgajali ljekovito bilje. Sve do druge polovice 18. stoljeća nije bilo školovanog liječnika pa su popularna braća, nadriliječnici, Niemčić liječila gotovo dvije stotine godine i koji nisu bili liječnici, naravno, nego su pomagali tzv. narodnom medicinom. Ljude se u 18. stoljeću liječilo više psihološki, ali i nekim narodnim lijekovima, pa se ugriz psa liječio prešanim španjolskim buhama koje su odležane u vinu. Nekima je pomoglo kao lijek protiv bjesnoće, nekima ne”, kazao je Husinec.

Velikani hrvatskog zdravstva

Renata Husinec, urednica knjiga i supruga dr. Franje Husineca, navodi kako “u 19. st. u Križevcima djeluju liječnici koje povjesničari medicine ubrajaju u velikane hrvatskoga zdravstva: Aleksa Praunsperger, Josip Kalasancije Schlosser, Antun Schwarz. Krajem 19. i početkom 20. st. tu radi Fran Gundrum Oriovčanin, poznati zdravstveni prosvjetitelj, pisac brojnih članaka i knjiga”.

“Najdugovječniji križevački liječnik bio je Dragutin Weisz, pripadnik ugledne židovske obitelji. Među križevačkim Židovima bili su i ljekarnici Aleksandar i Milan Margulit te Leo Scheyer”, kazala je Husinec.

Preuzeto s misao.hr