Ogranak Matice hrvatske u Križevcima u suradnji s tamošnjom Gradskom knjižnicom „Franjo Marković” upriličio je 26. veljače 2026. u prostorima Gradske knjižnice predavanje o Ruđeru Boškoviću te predstavljanje knjige autora Stipe Kutleše „Ruđer Bošković: znanstvenik, književnik i diplomat”. Gosti su bili Marito Mihovil Letica, koji je ujedno recenzent knjige, i autor knjige Stipe Kutleša. Predsjednica Ogranka MH u Križevcima Renata Husinec moderirala je susret istaknuvši zašto je ova tema važna za sav hrvatski narod, a time i za Križevce. Pred punom dvoranom Gradske knjižnice Stipe Kutleša nastojao je odgovoriti na pitanje navedeno u naslovu susreta: „Znamo li po čemu je Ruđer Bošković vrhunski svjetski znanstvenik?” Predavanju i predstavljanju nazočio je i veliki broj mladih iz srednje škole.

Autor knjige podsjetio je da Bošković nije poznat po tome što se neki prirodni zakon zove po njegovu imenu, a koji se uči u školama (zato je nepoznat gotovo svim srednjoškolcima), ali je Bošković ipak po svojoj aktualnosti u našoj današnjoj znanosti nadmašio mnoge poznate znanstvenike po kojima se nazivaju neki prirodni zakoni ili mjerne jedinice u fizici. Istaknuo važnost znanstvenog djelovanja Ruđera Boškovića u raznim područjima znanosti (astronomija, matematika, fizika, geoznanosti) po čemu je on bio poznat i priznat u svome vremenu. Mnoge je rezultate znanosti 18. stoljeća, kada je Bošković živio i djelovao, kasnija znanost prevladala i nadmašila, a neke su Boškovićeve ideje i konkretni rezultati nadživjeli i Boškovića i njegovo doba. Kako je nemoguće obuhvatiti sve čime se Bošković u tadašnjoj znanosti bavio, predavač je istaknuo samo neke najvažnije prinose znanosti 18. stoljeća. Njegovi radovi o stazama nebeskih tijela pomogli su kod otkrića novog planeta Urana (otkriven 1781.). Utemeljio je zvjezdarnicu u Breri (Milano). U matematici je riješio problem kontinuuma realnih brojeva (egzaktnije matematičko rješenje problema potječe iz 19. st.). U geoznanostima se istakao mjerenjem meridijanskih stupnjeva da bi se odredio oblik Zemlje. Prvi je tvrdio da Zemlja nije pravilnog elipsoidnog oblika, nego da je nepravilna oblika (geoid; naziv geoid potječe stoljeće nakon Boškovića). Prvi je postavio teoriju o unutrašnjoj strukturi Zemlje (teorija izostazije ili izostatske ravnoteže) do koje su znanstvenici, ne znajući za Boškovića, došli tek u 19. i 20. stoljeću.

Bošković je, a to je manje poznato, a nekima i nepoznato, bio i književnik. Osobno je do svog književnog rada držao kao i do znanstvenoga. Budući da je postao poznat ne samo u Rimu i Italiji nego i u Europi, poznavao je mnoge ugledne i utjecajne ljude iz crkvenog, političkog, kulturnog života te je mogao posredovati za svoj rodni grad Dubrovnik. Bio je uključen u mnoge diplomatske poslove koje je Dubrovačka Republika poduzimala.

No, Bošković bi današnjem čovjeku mogao biti manje važan (ili gotovo nevažan), kao što su i veliki znanstvenici prošlosti gotovo zaboravljeni. Da to s Boškovićem nije slučaj, istaknuo je Marito Mihovil Letica koji je naglasak stavio na Boškovićevo najznačajnije znanstveno postignuće, a to je njegova teorija prirodne filozofije, danas bismo rekli, fizika mikrosvijeta koja je predmet istraživanja kvantne fizike 20. i 21. stoljeća. U nekoliko je stvari Bošković suvremen još i danas (struktura atoma, elementarne čestice u današnjoj znanosti, teorija o prostoru i vremenu – naznake teorije relativnosti). Letica je istaknuo da Boškovićeva razmišljanja o mikrosvijetu imaju svoje korijene u filozofiji iz koje je Bošković „ispravnim umovanjem” izveo svoje zaključke. Naime, u Boškovićevo doba nije bilo mogućnosti eksperimentirati s mikrosvijetom pa Bošković nije svoje zaključke izveo iz iskustva i eksperimenata. Također je istaknuo mišljenja nekih važnih svjetskih znanstvenika, nobelovaca, filozofa i drugih o Boškoviću i njegovoj prevažnoj ulozi za suvremenu znanost (Niels Bohr, Werner Heisenberg, Leon Lederman, Friedrich Nietzsche, Dmitrij Ivanovič Mendeljejev i drugi).

Tekst i fotografije: Zdenko Balog

O PREDAVAČIMA I O KNJIZI

Stipe Kutleša

Znanstveni savjetnik u trajnom zvanju. Završio studij filozofije i povijesti na Filozofskom fakultetu i studij teorijske fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, magistrirao na poslijediplomskom studiju Povijesti i filozofije znanosti na Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku i doktorirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu obranom doktorske disertacije O prirodnoj filozofiji Ruđera Boškovića. Radio u Zavodu za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i Institutu za filozofiju u Zagrebu gdje je bio ravnatelj (2002. – 2006.). U dva mandata je bio pročelnik Odjela za filozofiju Matice hrvatske. Predsjednik je Povjerenstva za humanističke znanosti Saborskog odbora za podjelu državnih nagrada za znanost.

Na Hrvatskim studijima, Fakultetu filozofije i religijskih znanosti, na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru predavao je predmete iz filozofije znanosti, logike, povijesti znanosti i tehnologije, povijesti hrvatske filozofije i znanosti, odnosa znanosti, filozofije i religije.

Uz sudjelovanje na znanstvenim skupovima i simpozijima u Hrvatskoj i inozemstvu objavio je stotinjak znanstvenih i stručnih radova te sljedeće važnije monografske i uredničke publikacije: Prirodnofilozofijski pojmovi Ruđera Boškovića (Zagreb, 1994.); Ruđer Josip Bošković (Zagreb, 2011.); Filozofija Ruđera Boškovića (Zagreb, 2012.); Filozofija i filodoksija (Zagreb, 2004., suur.); Filozofija i znanost(i) (Sarajevo – Zagreb. 2006., suur.); Filozofski leksikon (Zagreb, 2012., ur.); Iz povijesti hrvatske filozofije  i znanosti (Zagreb, 2013.);  Ruđer Josip Bošković, Pomrčine Sunca i Mjeseca (Zagreb, 2012., prir.); Ruđer Josip Bošković, Pisma, pjesme i rasprave (Zagreb, 2013., prir.). Glavni je urednik Filozofskog leksikona i časopisa Kolo Matice hrvatske.

Marito Mihovil Letica

Magistar filozofije i religiologije, isusovački student. Književni i likovni kritičar, član uredništva časopisa Kolo, autor i voditelj emisije Kozmos i etos na Trećem programu Hrvatskoga radija, dopisnik Vatikanskoga radija; autor knjige Odnos metafizike i znanosti: Boškovićevo metafizičko prirodoslovlje.

O Kutlešinoj knjizi Letica je zapisao:

„Knjiga Stipe Kutleše Ruđer Bošković: znanstvenik, književnik i diplomat znatno je više od dobro složenoga pregleda Boškovićeva života i mnogostranih područja njegova djelovanja, po čemu se iskazao autentičnim genijem i jednim od posljednjih polihistora ili svestranika. Autor je napisao po mnogočemu izvrstan vademecum čiji sadržaj može biti poticajan i koristan ne samo studentima i profesorima nego i svim znatiželjnicima koji iz znanstvenih ili općekulturnih interesa žele upoznati Boškovićevu filozofsku i ujedno prirodoznanstvenu ostavštinu, k tome i njegove zasluge u diplomaciji, pjesnička ostvarenja, poduhvate u geodeziji, građevinskoj statici, arheologiji, a uza sve i doznati o njegovu podrijetlu i hrvatskoj narodnosnoj pripadnosti.

Posrijedi je obuhvatna i metodološki uzorna knjiga koja podastire ne samo panoramski pogled na jedincati značaj Ruđera Boškovića nego i progled (u smislu gledati kroz, ponirati u dubinu predmeta) u podrijetlo, glavne osobitosti i dosege Boškovićevih prirodoznanstvenih ideja. Autor s lakoćom pripovijeda o Boškovićevu životu i djelovanju, jasno i precizno razlaže Boškovićeve koncepte i anticipacije zahvaljujući kojima je on zakoračio stoljeće, dva i više ispred svojega biografskog vremena.”