U sklopu 56. Varaždinskih baroknih večeri u četvrtak, 24. rujna 2026. u katedrali Presvete Trojice u Križevcima održan je koncert na kojem su nastupili sporanistica Anabela Barić i teorbist i lutnjist Izidor Erazem Grafenauer. Križevačka je publika tako ponovno imala priliku čuti dio programa jednoga od najuglednijih hrvatskih festivala posvećenih baroknoj glazbi. Program koncerta obuhvatio je djela talijanskih, njemačkih i francuskih majstora 17. i prve polovice 18. stoljeća te je spojio virtuoznu instrumentalnu glazbu za lutnju i teorbu s izražajnim vokalnim skladbama.
Koncert je otvorila glazba Giovannija Girolama Kapsbergera (1580. – 1651.), talijanskoga skladatelja njemačkoga podrijetla, jednoga od najistaknutijih virtuoza na lutnji, teorbi i gitari svojega vremena. Kapsberger je osobito pridonio razvoju teorbe kao solističkoga instrumenta, za koji je skladao virtuozne toccate, varijacije i plesove. Izvedene su njegove Toccata I i Toccata II (Arpeggiata) iz zbirke Libro I d’intavolatura di chitarone, objavljene u Veneciji 1604. godine.
U vokalnome dijelu programa predstavljena je glazba Francesca Cavallija (1602. – 1676.), jednoga od najvažnijih predstavnika venecijanske operne tradicije 17. stoljeća. Cavalli je djelovao u bazilici sv. Marka u Veneciji, isprva kao pjevač, a poslije i kao maestro di cappella, a danas je ponajprije poznat po svojim operama. Izvedena je arija Restino imbalsamate iz opere La Calisto, praizvedene u Veneciji 1651. godine. Opera se temelji na antičkome mitu o nimfi Kalisti.
Središnji instrumentalni dio večeri pripao je Silviusu Leopoldu Weissu (1686. – 1750.), jednomu od najvećih lutnjista baroknoga razdoblja. Rođen u Breslauu, današnjem Wrocławu, Weiss je djelovao na brojnim europskim dvorovima, a od 1717. bio je član dvorske kapele u Dresdenu. Bio je iznimno cijenjen i kao skladatelj i kao izvođač, a njegov opsežni opus za lutnju obuhvaća stotine skladbi. Na koncertu je izvedena njegova Sonata br. 1 u F-duru, WeissSW 19, sastavljena od niza stiliziranih plesnih stavaka – preludija, allemande, courante, bourréea, sarabande, menueta i gigue.
Francuski je barok predstavio Robert de Visée (1655. – 1732.), skladatelj, gitarist, lutnjist i teorbist povezan s dvorom Luja XIV. Bio je jedan od uglednih kraljevskih glazbenika, a 1719. službeno je imenovan učiteljem gitare francuskoga kralja. Izvedene su njegove skladbe La Plainte ou Tombeau de Mesdemoiselles de Visé i Chaconne u G-duru, sačuvane u rukopisnoj zbirci Vaudryja de Saizenayja, važnome izvoru francuske glazbe za lutnju i teorbu s početka 18. stoljeća.
Posebno mjesto u programu pripalo je Barbari Strozzi (1619. – 1677.), venecijanskoj skladateljici i pjevačici koja se ubraja među najznačajnije autorice 17. stoljeća. Odrasla je u poticajnom krugu venecijanskih pjesnika, glazbenika i intelektualaca te je bila učenica Francesca Cavallija. Za života je objavila osam zbirki skladbi, a najveći dio njezina sačuvanog opusa čine ariette, arije i kantate za glas i continuo. Na koncertu je izvedena njezina izražajno snažna skladba Lagrime mie (Suze moje).
Spoj glasa i povijesnih trzalačkih instrumenata omogućio je publici da upozna različita lica europskoga baroka – od virtuoznih instrumentalnih formi i francuskih plesnih obrazaca do venecijanske opere i intimne vokalne lirike. Anabela Barić i Izidor Erazem Grafenauer svojim su nastupom u prostor križevačke katedrale donijeli čarobni glazbeni ugođaj Varaždinskih baroknih večeri.
O glazbenicima:
Anabela Barić diplomirala je pjevanje na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasi Giorgia Suriana, a na Filozofskom fakultetu u Zagrebu antičku arheologiju. Od 2015. godine nastupa s vokalnim ansamblom Antiphonus kao članica ansambla i solistica, a od 2016. redovito surađuje s Hrvatskim baroknim ansamblom i Zborom Hrvatske radiotelevizije. U zajedničkim projektima Muzičke akademije i Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu ostvarila je niz opernih uloga: Monsieur Rideau u praizvedbi opere Madame Buffault Borisa Papandopula (2015.), Poppeu u Händelovoj Agrippini (2016.), naslovnu ulogu u Janáčekovoj Lukavoj maloj lisici (2017.) te Despinu u Mozartovoj operi Così fan tutte (2018). U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu debitirala je 2016. kao Barbarina u Mozartovu Figarovu piru, a u sezonama 2018./2019. i 2019./2020. tumačila je Papagenu u Čarobnoj fruli. Kao solistica nastupila je s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom u Mozartovoj Krunidbenoj misi u Kneževu dvoru u Dubrovniku, održala samostalni koncert s Doha Baroque Ensembleom u Kataru te s Hrvatskim baroknim ansamblom gostovala na festivalu Internationale Barocktage Stift Melk u Austriji. Dobitnica je nagrade na natjecanju Premio Fatima Terzo, specijaliziranom za barokno pjevanje, nakon koje je 2018. nastupila s ansamblom I Musicali Affetti u Modeni i Vicenzi. Solistički je nastupala na festivalu Korkyra Baroque, Lubeničkim glazbenim večerima, Dubrovačkim ljetnim igrama, Samoborskoj glazbenoj jeseni i Varaždinskim baroknim večerima. Od 2022. surađuje s uglednim belgijskim ansamblom Vox Luminis, s kojim je nastupala u Španjolskoj, Nizozemskoj, Belgiji i Poljskoj. U sezoni 2023./2024. odabrana je među osam pjevača za suradnju s vokalnim ansamblom VOCES8 s kojim je koncertirala u Milton Abbeyju u Velikoj Britaniji. Zaposlena je kao solistica u Zboru Hrvatske radiotelevizije, s kojim ostvaruje brojne nastupe u Hrvatskoj i inozemstvu.
Izidor Erazem Grafenauer slovenski je glazbenik i pedagog čije djelovanje obuhvaća solističko i komorno muziciranje, povijesnu izvodilačku praksu, suvremenu glazbu, autorske projekte, istraživački i pedagoški rad. Kao solist, komorni glazbenik i član orkestara nastupa na festivalima i koncertnim pozornicama diljem Europe te u Sjevernoj i Južnoj Americi. Kao solist nastupao je i snimao s orkestrima kao što su Simfonijski orkestar RTV Slovenije, Orkestar Slovenske filharmonije, Komorni orkestar Slovenske filharmonije, Komorni gudački orkestar Stretto, Dubrovački komorni orkestar, Musica Viva i La Voce Strumentale. Njegov repertoar proteže se od renesanse i baroka do suvremene glazbe, a u svojim projektima često povezuje povijesna glazbala i izvodilačke prakse sa suvremenim umjetničkim izrazom, improvizacijom, elektroakustikom, pokretom i književnošću. U njegovoj se diskografiji izdvajaju solistički album Preludio (Divya Records, 2018.), posvećen baroknom repertoaru, antologija Dela slovenskih skladateljev (Baros Records, 2019.) sa suvremenom slovenskom glazbom te XyloCorda (ZKP RTV, 2022.), ostvarena u suradnji s udaraljkašicom Petrom Vidmar i usmjerena na istraživanje zvučnih odnosa trzalačkih i udaračkih instrumenata. Na autorskom albumu Ventana abierta (Celinka, 2023.) povezuje elemente flamenca, jazza, klasične i suvremene glazbe. Kao pedagog djeluje kao docent za komornu glazbu i povijesna trzalačka glazbala na Akademiji za glazbu u Ljubljani, redovito surađuje s međunarodnim ustanovama, vodi majstorske tečajeve te sudjeluje u projektima mobilnosti i razmjene. Značajan dio njegova djelovanja posvećen je i organizaciji glazbenoga života. Umjetnički je voditelj međunarodnoga koncertnog ciklusa Rasgueado Ljubljana, međunarodnoga festivala Kitarski festival Ljubljana te komornog ciklusa Kit-Ara, kroz koje predstavlja domaće i inozemne umjetnike te potiče međunarodnu umjetničku suradnju.