U Društveno-kulturnom centru u Svetom Petru Orehovcu predstavljena je knjiga „Epistola o starini i nekadašnjoj moći grada Križevaca” autora Ladislava Fodrocija iz 1829. godine. O knjizi su govorili urednica Martina Valec-Rebić, predsjednica ogranka Matice hrvatske Renata Husinec i povjesničar Ivan Peklić, dok je moderator bio Tomislav Somođi, predsjednik Društva.
Renata Husinec predstavila je izdavačku djelatnost Ogranka, podsjetivši da je Matica još 1993. objavila pretisak djela Topografično-povijesne crte slobodnog kraljevskog grada Križevca autora Kvirina Vidačića, djela originalno objavljenoga 1886., koje je prije ove Fodrocijeve knjige bilo najstarija poznata povijest Križevaca. Prijevod Fodrocijeve Epistole donosi čitateljima više od pola stoljeća stariji povijesni pregled.
Ivan Peklić je, kao autor knjige Obitelj Fodroczi, govorio o životu i djelovanju Ladislava Fodrocija, istaknutoga pravnika, pisca i zaljubljenika u povijest, rođenoga 1756. godine u Erdovcu kraj Križevaca. Posebno se osvrnuo na njegovu učenost, široke intelektualne interese i bogatu osobnu knjižnicu, koja svjedoči o Fodrocijevoj ljubavi prema knjigama i znanju. Govorio je i o značenju obitelji Fodroczi za povijest križevačkoga i orehovečkoga kraja.
Martina Valec-Rebić predstavila je sadržaj Epistole o starini i nekadašnjoj moći grada Križevaca te objasnila da se Fodroci obraća križevačkomu gradskom vijeću, nastojeći potaknuti obnovu crkve Svetoga Križa i ponovno otvaranje škola u Križevcima. Istaknula je kako je Fodroci, kojemu je školovanje omogućila teta, bio osobito svjestan važnosti obrazovanja te je želio da i budući naraštaji imaju priliku školovati se u svojem gradu. Osvrnula se i na njegovu iznimnu obrazovanost, široko poznavanje povijesti te brojne historiografske izvore i povijesne isprave kojima potkrepljuje svoje tvrdnje. Naglasila je da Fodroci nije ostao samo na riječima, nego je za obnovu crkve Svetoga Križa ponudio i konkretnu novčanu pomoć. Na kraju je istaknula povezanost autora s orehovečkim krajem, podsjetivši da je dio rukopisa 1828. godine napisao u svojoj kuriji Bogačevo, nedaleko od Svetoga Petra Orehovca.
Posebno je istaknula povezanost autora s orehovečkim krajem jer je dio svojega rukopisa 1829. godine napisao upravo u kuriji Bogačevo, koja se nalazila zapadno od Orehovca, na posjedu njegove obitelji. Bogačevo Fodroci spominje i kada opisuje tadašnje prometne prilike i mukotrpna putovanja između Križevaca i Varaždina.
Događaj su organizirali Ogranak Matice hrvatske u Križevcima i Povijesno društvo Sveti Petar Orehovec, a nazočio je i općinski načelnik Franjo Poljak.
Fotografije: prigorski.hr