Otvorena knjižnica s inkunabulama

knjiznica webPovodom proslave 755. rođendana Grada Križevaca, kao i 230. obljetnice križevačke grkokatoličke biskupije, 24. travnja 2007. godine za javnost je otvorena knjižnica s inkunabulama i knjigama iz šesnaestog stoljeća. Zaslužni za otvaranje knjižnice su časna sestra Zinovija Kolić, viceprovincijalka, zatim Željko Vegh koji je vodio uređenje knjižnice i inventarizaciju knjiga, mr. Renata Husinec, predsjednica Matice hrvatske Križevci, dr. sc. Tatjana Aparac-Jelušić, Željkica Hrlec i ostali.

Križevački biskup Slavomir Miklovš blagoslovio je spomen-knjižnicu u prostorijama biskupske rezidencije u Križevcima. Blagoslovu je prethodio program u križevačkoj katedrali, kroz koji je vodio profesor Zoran Homen. Nakon kratkog uvoda u povijest biskupije i katedrale u Križevcima, nastupio je mješoviti zbor HPD-a „Kalnik” iz Križevaca, koji je izveo dva stavka „Križevačke mise” na latinskom i prigodni uskrsni „duhovni stih” na staroslavenskom jeziku.

Mnoštvu nazočnih zatim su se obratili biskup Miklovš, gradonačelnik Križevaca Branko Hrg, viceprovincijalka sestara Bazilijanki s. Zinovija Kolić, rektor crkve Sv. Katarine Aleksandrijske u Zagrebu i ravnatelj Metropolitanske knjižnice vlč. Vladimir Magić i viši knjižničar iz NSK Željko Vegh. Svi govornici istaknuli su veliki značaj ove male, ali itekako vrijedne knjižnice.

Ravnatelj Metropolitane vlč. Magić istaknuo je da se u Križevcima čuva veliko bogatstvo prvih tiskanih primjeraka knjiga iz nekoć najznačajnijih europskih tiskara. Ova je spomenička knjižnica od velike kulturne vrijednosti za Hrvatsku, naročito zbog vrijednosti naslova koje posjeduje. Tu su knjige mnogih velikih europskih humanista kao što je Erazmo Roterdamski ili naš Ivan Česmički – Janus Pannonius, zatim antička djela Aristotela, Cicerona, Vergilija i drugih, tiskana u vrijeme kad je tiskarski stroj još bio tehnološka novina. Ne radi se samo o teološkoj, odnosno sakralnoj katoličkoj literaturi, već i o čitavom nizu znanstvenih knjiga, rječnika i enciklopedija iz biologije, zemljopisa, književnosti, teologije, povijesti, politike i drugih područja. Ukupni fundus čini oko 10 600 knjiga.

Profesor Vegh istaknuo je velike zasluge s. Zinovije i knjižničarke Željkice Hrlec za ostvarenje cjelokupnog projekta, preko kojeg je sada javnosti dostupan vrijedan izbor inkunabula (15. st.) i knjiga iz 16. stoljeća. Tako je grkokatolička zajednica ostala u svojoj tradiciji očuvanja značajnih knjiga iz područja teologije i filozofije, ali i iz drugih znanosti. Izabrane knjige upravo pokazuju širinu i dubinu naobrazbe grkokatoličkih biskupa i svećenstva, jer se u njima odražavaju gibanja europskog humanizma iz 16. stoljeća.

– Ove knjige su kao pismo u boci – rekao je Željko Vegh, viši knjižničar Zagrebačke knjižnice, zadužen za stara izdanja knjiga. – Te knjige pisali su najučeniji ljudi Europe šesnaestog stoljeća, a poruka koju ove knjige nose jest da treba cijeniti znanje, učenost, hrabrost i skromnost. Neke druge biskupije imaju također vrlo, vrlo bogate zbirke, ali one se nisu katalogizirale i stoga nemaju tu dostupnost.

Spomenička Knjižnica križevačke grkokatoličke biskupije od velike je kulturne vrijednosti za Hrvatsku, naročito zbog vrijednosti naslova koje posjeduje. Treba izdvojiti Zagrebački misal, primjerak knjige koji je potrebno znanstveno proučiti jer jedini ima označenu 1506., kao godinu tiskanja. Ostali primjerci Zagrebačkog misala imaju označenu kasniju godinu.

Uz otvorenje izložbe knjiga izdan je i prigodni katalog od čije će prodaje prihod ići u daljnje obnavljanje vrijednoga, konačno otkrivenog križevačkog književnog blaga svjetskih razmjera.

 

Olga Maruševski, inače ovogodišnja dobitnica životne nagrade „Radovan Ivančević” za izvrsnost u povijesti umjetnosti, o križevačkoj katedrali je prije nekoliko godina zapisala ovaj sažetak:

Na mjestu grkokatoličke katedrale sv. Trojstva i biskupskoga dvora, nalazio se u 14. st. samostan augustinaca s crkvom. Napušten je za turskih provala, srušen, pa ponovno izgrađen, kad je predan franjevcima, a gotička je crkva dobila barokno obilježje. Nakon što ga je 1786., ukinuo Josip II., 1792. godine dobivaju ga grkokatolici. Za austrijsko-turskih ratova služio je kao vojna bolnica, pa tek od 1801., postaje stalnim biskupskim prebivalištem (rezidencijom). Otad slijedi nekoliko adaptacija crkve i dvora, s dogradnjom monumentalne klasicističke „altane” (balkona). Sljedeće su prinove na dvoru 1884. -1885. u stilu dekorativnog historizma. Za biskupa Julija Drohobeckog crkvu je 1894. -1897. obnovio Herman Bollé u neogotičkom slogu s dogradnjom predvorja i lođom na pročelju s kojom se smjelo suprotstavio Brdarićevoj altani. Unutrašnjost je bogato ornamentirana, vrijedni su umjetničko obrtni predmeti, a napose ikonostas, zajedničko djelo hrvatskih umjetnika kojima je mentor bio Iso Kršnjavi. Umjetnici su Bela Čikoš Sesija, Ivan Tišov, Ferdo Kovačević, Celestin Mato Medović i dr. Cijeli kompleks kao kulturni i umjetnički spomenik jedinstven u različitosti stilova zahtijeva hitnu obnovu.

Katedrala je u proteklih nekoliko godina i obnovljena, sredstvima Ministarstva kulture i Grada Križevaca. Isti su potpomogli i uređenju ove knjižnice.

 

Tekst u Glasu koncila

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s