Književni susret s Milanom Vuković-Runjić

Ogranak Matice hrvatske u Križevcima organizirao je u utorak 22. ožujka 2016. u koncertnoj dvorani Glazbene škole Alberta Štrige druženje sa spisateljicom Milanom Vuković-Runjić. Susret je započeo uvodnim slovom Renate Husinec, predsjednice Ogranka MH u Križevcima. Književnicu i njezine knjige publika je imala priliku upoznati u ležernom, izuzetno zanimljivom i duhovitom razgovoru s povjesničarom i filmskim kritičarom Danielom Rafaelićem.

U prvome dijelu razgovora bilo je riječi o knjizi Proklete Hrvatice, u kojoj su ispričane biografije dvadeset naših slavnih žena koje su živjele, radile, vladale i pritom mijenjale svijet oko sebe u prethodnih 500 godina – od kraljice Katarine Kosače sve do nezaboravne Ene Begović. Iako su životne priče svih njih, podjednako zadivljujuće i tragične, autorici drage, kao najemotivniji susret u mašti izdvojila je onaj sa Slavom Raškaj, da bi spomenula zatim i Doru Pejačević, Katarinu Zrinsku i Ivanu Brlić-Mažuranić.

Objašnjavajući kako doživljava književnost i kako bira teme o kojima piše, spisateljica je duhovito svoje pisanje usporedila sa spiritističkim seansama jer na taj način razgovara s duhovima mrtvih koji još uvijek imaju što reći, književnost joj je svojevrsni vremeplov kojim odlazi u prošlost i pronalazi zanimljive priče. A povijest je za nju priča, koju ona želi ispričati „meko”, pitko i blisko današnjemu čovjeku, ističući dirljive ljudske sudbine, nudeći mogućnost čitatelju da pronađe djeliće sebe u tuđoj priči.

Razgovaralo se zatim o kulturnoj politici današnjice. Za autoricu je najveći problem nedostatak ideala i svijesti o kulturnom identitetu. Uspoređujući Prousta i Matoša, Raškajevu i Moneta, upozorila je kako je potrebno izliječiti našu sklonost zaboravu i samoomalovažavanju te osnaživati osjećaj ponosa na vlastitu kulturu i povijest.

Na provokativno pitanje što bi učinila da je ministrica kulture, u skladu sa svojim pozivom odgovorila je kako se kultura pojedinoga naroda ogleda u njegovoj književnosti. Osvrnula se na velike europske sajmove knjiga, frankfurtski i lajpciški, na kojima se, smatra, ne prikazujemo u dobrome svjetlu, kako bi trebao narod čije je knjige u svojoj biblioteci imao Henrik VIII.

Otvoreno je progovorila i o našemu mentalitetu da svaku vlat trave koja poraste, kako kaže Aralica, poravnamo. Da je i danas očita negativna selekcija, oprimjerila je ukidanjem televizijske emisije Peti dan koju je vodila, baš u trenutku kad joj je gledanost nadmašila dnevnik.

Kako je autorica do sad objavila dvadesetak djela, govorilo se i o romanu o Prvom svjetskome ratu Hotel u oblacima 1914. I u toj je knjizi spisateljica oživjela temu koja se može činiti suhoparnom i dosadnom, skupivši stvarne povijesne ličnosti u izmaštanome hotelu i vodeći čitatelja spretno kroz uzroke i posljedice njihovih postupaka i odluka.

Za posljednju objavljenu knjigu, krimić Faraon iz Ilice je mrtav, zanimljivo je da je na popisu literature Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta, što je autorica objasnila činjenicom da je u pripremanju za pisanje te knjige, čija se radnja odvija 1929., iščitala sve dnevne novine izašle te godine, kako bi stekla uvid u društvenu povijest toga doba. Planira napisati i nastavak toga romana, a trenutno radi na izdavanju knjige za djecu, nastale iz njezinih priča kćeri Antoniji.

Na kraju ugodnoga druženja književnici je Ivan Peklić, ravnatelj Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU Koprivničko-križevačke županije, poklonio svoju knjigu o Nini Vavri, u nadi da će autorica u novome ciklusu prokletih Hrvatica obraditi sudbinu ove glumice, spisateljice i prevoditeljice, rođene Križevčanke.