Kajkavska poezija Božice Jelušić i Mirne Weber

jelusic web

U organizaciji Ogranka  Matice hrvatske u Križevcima održana je još jedna književna večer posvećena kajkavskoj riječi. U četvrtak 10. ožujka 2016. u koncertnoj dvorani Glazbene škole Alberta Štrige predstavljene su dvije knjige: Ftič kesnokrič (2016.) Božice JelušićBožja ofčica (2014.) Mirne Weber.

Na početku susreta prisutne je uime nakladnika Tonimir pozdravila Marija Martinez, istaknuvši kako suradnja s Božicom Jelušić na knjizi Ftič kesnokrič nije prva njihova suradnja, ali svakako ni posljednja jer će njihova kuća povodom 45 godina Jelušićina stvaralaštva i 65 godina života izdati petoknjižje, kojemu je Ftič kesnokrič prva knjiga.

Kako varaždinska pjesnikinja Mirna Weber, nažalost, nije mogla sudjelovati na susretu, njezinu je zbirku Božja ofčica predstavila Božica Jelušić, koja joj je urednica, pročitavši nekoliko pjesama iz zbirke u kojoj dominiraju motivi zavičaja, prirode, ali i ženske snage. Weber je, inače, ugledna ortodontica koja je 2011. počela pisati pjesme i objavljivati ih na društvenim mrežama. Zahvaljujući pozitivnim reakcijama koje su je ohrabrile da nastavi pisati i mentorstvu Božice Jelušić, koja je od dvjestotinjak pjesama odabrala pedeset, 2014. objavljena joj je prva zbirka simboličnog naziva Božja ofčica.

Jelušićeva je potom predstavila svoju novu zbirku Ftič kesnokrič, čiji naslov sugerira njezinu spremnost da pjeva i upozorava čak i onda kad svi odustanu. Svoj brušeni kajkavski izričaj ilustrirala je vrsnim interpretiranjem pjesama različite tematike, od one u kojoj pjeva o svojim sjećanjima na djetinjstvo, o zori, nedjelji, svome unuku, do suvremene teme izbjegličke krize. Podsjetila je kako je Međunarodna organizacija za standardizaciju 12. siječnja 2015. kajkavski književni jezik kao povijesni jezik uvrstila među svjetske jezike, što je dodatna potvrda da kajkavštinu treba njegovati i čuvati. Napomenula je i da svaki kajkavski kraj smatra svojim zavičajem jer piše literariziranim oblikom kajkavštine, nastalim proučavanjem različitih kajkavskih govora i djela poznatih kajkavskih pisaca.

Kao i uvijek, posebice je istaknula važnost istinskoga domoljublja, koje se očituje u poštovanju baštine i prirode vlastitoga zavičaja, te potrebu da se jasno svijetu kaže tko smo i što smo, koje su sastavnice našega identiteta, ili će nam to u protivnom reći svijet.

Na kraju susreta autorica je ljubiteljima zvučnosti i ritmičnosti kajkavske poezije napisala i oslikala posvetu u novoj zbirci.

Susret je moderirala predsjednica Ogranka Renata Husinec.

Pozivnica

 

O AUTORICAMA

Božica Jelušić (Pitomača, 16. prosinca 1951.) hrvatska je pjesnikinja. Završila je studij hrvatskoga i engleskoga jezika. Bavila se pedagoškim radom, novinarstvom, kulturnom animacijom i galerijskom djelatnošću. Od mladosti piše poeziju i prozu. Aktivno se bavi ekologijom. Živi i radi u Đurđevcu.
Objavila je četrdesetak knjiga, od kojih su djeci namijenjene zbirka pjesama Zmaj od papira i poetsko-prozna knjiga Po mjeri cvijeta te prozne knjige Bakomat, Priča o Jakovu Oblaku i edukativna zbirka priča i pjesama o drveću Pogled stablu. Izabrane pjesme za djecu nalaze se u knjizi Ljestve od svile. Od ostalih naslova poznati su: Riječ kao lijepo stablo (pjesme), Kopernikovo poglavlje (poezija), Belladonna (mapa s grafikama Gordane Špoljar-Andrašić), Libela (poezija), Rukavica soneta (soneti), Zimzelen (izabrane pjesme), Stolisnik (pjesme), Flauta u inju (izabrane pjesme), Arielirika (pjesme), Slovostaj (mozaički tekstovi) te kajkavske zbirke: Meštri, meštrije, Nočna steza i Štorga. Esejistički tekstovi skupljeni su u knjigama: Herz desetka, Znak na zemlji (likovne umjetnosti), Od cintora do cybera (o kajkavskoj književnosti). Objavila je roman prvijenac Okrhak kontinenta te knjigu razgovora o književnosti i društvenom životu Život kao knjiga. Kao suradnica listova i časopisa za mladež, objavila je više od osamsto tekstova, različita sadržaja.
Prevodi s engleskoga i njemačkoga jezika, crta, recitira. Objavila desetak likovnih monografija i monografskih kataloga o likovnim umjetnicima (Lacković, Horvat, Topljak, Tomerlin, Ivanišević, Švegović-Budaj i dr.). Kao nositeljica Fulbrightove stipendije boravila u SAD- u, na University of Washington, Seattle. Povodom toga objavljuje knjigu putopisa Okrhak kontinenta 1989. godine.
Dobitnica je brojnih književnih nagrada, a  2014. dobila je i Zlatnu povelja Matice hrvatske za roman Čišćenje globusa.

 

Mirna Weber rođena je 1966. godine u Varaždinu, a diplomirala je i magistrirala na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu. Poeziju na štokavskom i kajkavskom narječju piše od 2011. godine. Sudionica je mnogobrojnih književnih festivala, a 2014. godine objavila je zbirku pjesama „Božja ofčica”, koja je predstavljena i u Beču.

 

Oglasi

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

w

Spajanje na %s