U Multimedijskom kulturnom centru Gradske knjižnice „Franjo Marković” 7. studenog 2016. održana je tribina o reformi školstva i kurikulnoj reformi. Svoja je zapažanja iznio docent na Zavodu za teorijsku fiziku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu Matko Glunčić, koji je odnedavno voditelj Povjerenstva za unapređenje odgoja i obrazovanja.

Glunčić je istaknuo kako se reforma obrazovanja svakako mora nastaviti, a da je zadaća njegova povjerenstva analiza dosadašnjih dokumenata, utvrđivanje problema i osmišljavanje njihova rješenja. Uvidom u dosad učinjeno u reformi odgojno-obrazovnog sustava povjerenstvo je utvrdilo brojne propuste ne samo u kurikulnim dokumentima, čija je izrada samo jedan od osam ciljeva reforme školstva, nego i u osiguravanju zakonskoga i financijskoga uporišta reforme. Kao mjere koje treba hitno provesti Glunčić navodi donošenje izmjena i dopuna zakonodavnog okvira kako bi predloženi kurikulni dokumenti uopće mogli stupiti na snagu te izradu financijskoga plana koji je neophodan za povlačenje europskoga novca osiguranoga za reformu hrvatskoga školstva.

Posebno se osvrnuo i na kurikul prirodoslovnog područja, hrvatskoga jezika i povijesti, koji su izazvali najviše prijepora u javnosti. U više je navrata istaknuo kako smatra da su najvažnije mjere za poboljšanje kvalitete obrazovnog sustava one koje osiguravaju intenzivno i trajno stručno usavršavanje učitelja i nastavnika te poboljšanje njihova društvenoga i materijalnog statusa.

Nakon izlaganja razvila se dinamična rasprava, koju je moderirala Renata Husinec, predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Križevcima.

 

Doc. dr. sc. MATKO GLUNČIĆ

Rođen je u Dubrovniku gdje je završio i srednju školu. Diplomirao je i doktorirao na Fizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u području biofizike. Zaposlen kao docent na Fizičkom odsjeku PMF-a u Zagrebu, stručno se usavršavao na Max Planck institutu za kompleksne sustave u Dresdenu, Njemačka. U početku svog znanstvenog rada proučavao je organizaciju i evoluciju genoma čovjeka i ostalih primata. Razvio je metodu koja izravno preslikava simbolički DNK-niz u frekvencijsko područje te na osnovi ove metode i algoritam za pronalaženje i analizu različitih vrsta višestrukih ponavljanja u genskom nizu. Primjenom ove metode dokazao je da je značajna razlika između čovjeka i ostalih primata sadržana u velikim ponavljajučim isječcima DNK-niza, posebno u njihovoj strukturnoj organizaciji te je pronašao novi tip dugodosežnog ubrzanja koji otkriva naglu evoluciju strukture DNK nakon razdvajanja čovjeka i čimpanze.

U svom kasnijem znanstvenom radu bavi se istraživanjem dinamike molekulskih motora te dinamike staničnog kostura. Razvio je teorijski model koji opisuje kako dinamika molekulskih motora omogućuje živoj stanici da mjeri duljinu te određuje vlastito središte. Nadalje, razvio je teorijski opis sila u diobenom vretenu te je sudjelovao u eksperimentalnom otkrivanju nove skupine mikrotubula koje stvaraju sile na kinetohore, takozvanih premosnih mikrotubula.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) imenovalo je Matka Glunčića voditeljem Povjerenstva za unaprjeđenje reforme odgoja i obrazovanja koje će  analizirati provedbu mjera iz strateških i provedbenih dokumenata s područja predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te pravnog i financijskog okvira za njihovu provedbu.