Ogranak Matice hrvatske u Križevcima objavio je knjigu pod nazivom „Križevački liječnici u pohodu Egiptu” koja sadrži dva putopisa. U razmaku od jednog stoljeća napisali su ih Fran Gundrum Oriovčanin i Franjo Husinec, dva Križevčana, dva liječnika, dva čovjeka fascinirana ljepotama staroga Egipta.

O AUTORIMA

Fran Gundrum Oriovčanin, liječnik i kulturni djelatnik (Oriovac, 1856. – Križevci, 1919.). Gundrum je bio pionir socijalne medicine, pripovjedač, autor novela, ogleda i putopisa. Djelovao je kao gradski fizik u Križevcima, bio je docent higijene na Višem gospodarskom učilištu, zemaljski zdravstveni savjetnik, propagator novih i naprednih ideja u medicini. S diplomom bečkoga Medicinskog fakulteta vraća se u Hrvatsku i radi kao gradski fizik u Brodu, kasnije u nekoliko gradova u Bugarskoj. Godine 1894. imenovan je gradskim fizikom u Križevcima, gdje provodi ostatak života. Gundrum je podupirao mnoge projekte u javnom zdravstvu i borio se protiv pušenja, alkoholizma i veneričnih bolesti. Zanimao se za arheologiju, povijest, leksikografiju i književnost. Aktivno je sudjelovao u kulturnom životu Grada Križevaca. Bio je čovjek golema znanja, često je putovao i sudjelovao na brojnim međunarodnim medicinskim kongresima u Europi i Africi. Objavljivao je članke u mnogim časopisima izvještavajući o najnovijim dostignućima u raznim medicinskim područjima. Prevodio je s bugarskog, francuskog, njemačkog i ruskog jezika. Napisao je četrdesetak knjiga, među kojima se izdvajaju Zdravstvo spolnoga života i Duhan.

Franjo Husinec, kirurg, kulturni povjesničar i publicist (Križevci, 1942.). Završio je studij medicine u Zagrebu, specijalizirao opću kirurgiju i magistrirao medicinske znanosti. Usavršavao se u Beču. Od 1973. do 2011. radi na Kirurškom odjelu bolnice u Koprivnici. Sudjelovao je na inozemnim kongresima Graz, London, Kairo) i objavio sedamdesetak znanstvenih i stručnih radova. Član je Hrvatskoga liječničkog zbora, a pet godina bio je glavni urednik Liječničkih novina, glasila toga društva. Predsjednik je Gradskog društva Crvenoga križa u Križevcima i član Glavnog odbora u Zagrebu. Autor je triju i urednik pet knjiga. Za knjigu Dr. Fran Gundrum Oriovčanin, gradski fizik u Križevcima primio je nagradu Matice hrvatske „Ivan Kukuljević Sakcinski”. Knjiga je predstavljena u Sofiji, Ženevi i Kairu, a Bugarska akademija znanosti objavila je i bugarski prijevod. Sudionik je Domovinskog rata. Primio je priznanja Aleksandrijske knjižnice i Bugarske akademije nauka, odličje Red Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske, nagradu Koprivničko-križevačke županije za životno djelo te brojna strukovna priznanja. Član je Matice hrvatske, počasni građanin Križevaca te počasni član Hrvatskoga liječničkog zbora i Hrvatskoga Crvenog križa.

O KNJIZI

Knjigu Franje Husinca i Frana Gundruma Oriovčanina Križevački liječnici u pohodu Egiptu pohvalili su vrli poznavaoci lijepe riječi i čestitali na originalnoj ideji da se u jednoj knjizi donesu dva putopisa nastala u razmaku od više od jednog stoljeća: prof. dr. sc. Željko Poljak, Željko Vegh, umirovljeni voditelj Zbirke rijetkih knjiga i rukopisa Knjižnica grada Zagreba i Daniel Rafaelić, hrvatski filmolog i egiptolog, a izv. prof. dr. sc. Stella Fatović Ferenčić, upraviteljica Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU je, između ostalog, napisala:

…Među biserima dragocjene kolektivne memorije nove Aleksandrijske knjižnice nalaze se i publikacije dvojice liječnika iz Hrvatske: kirurga Franje Husinca, Fran Gundrum Oriovčanin gradski fizik u Križevcima (2001.) a druga putopis Frana Gundruma U Egiptu u prijevodu  na engleski  i arapski jezik (2003.). Slijedeći korake svoga zavičajnog kolege Gundruma, Franjo Husinec nakon vlastita putovanja u Egipat (2003.) objelodanjuje i svoj putopis zabilježivši povijest drevnih gradova, bogova i faraona i rasuvši svoj dojam na papir po povratku, baš kao što je to učinio i Gundrum stoljeće prije njega. Husinčeve fotografije s putovanja divno su se uklopile u tekst. Knjiga je sjajno prelomljena i vješto dizajnirana, naslovnica je krasna, dakle,  imamo  jedan zgodan vremeplov u svakom pogledu.  Oba ova putopisa u jednoj knjizi izlaze povodom 120. obljetnice Gundrumova putovanja (1902.) i 180. obljetnice Matice hrvatske, bilježe zanimljiv krug individualnih impresija, živopisnih opisa i doživljaja, razotkrivajući Egipat u stoljetnom vremenskom pomaku. Jer putovanje je uspješno kada se putnik vrati kao ambasador zemlje koju je posjetio, kada nadilazeći rutinu otvara sebe drugima, darujući avanturu svijetu, baš kao što to učiniše Gundrum i Husinec predano i nesebično do bezvremenosti.