Knjiga „Usmena književnost križevačkoga kraja“ autorice doc. dr. sc. Tanje Baran svečano je predstavljena u Matici hrvatskoj u Zagrebu.

O knjizi su govorili pisac predgovora i autoričin mentor na diplomskom, magistarskom i doktorskom radu professor emeritus Stipe Botica, recenzentica prof. dr. sc. Ljiljana Marks te glavni urednik nakladništva Matice hrvatske dr. sc. Luka Šeput. Izabrane lirske pjesme, pripovijest, zaklinjanja i zagonetke zapisane u križevačkom kraju tijekom 19. stoljeća kazivao je glumac Adam Končić, a kroz program promocije uz „spelanciju“ je najpoznatijih hrvatskih vinsko-pajdaških regula „Križevačkih štatuta“ vodio tzv. „hižni japica“ Zoran Homen.

Luka Šeput uvodno je ispripovijedao zašto Matica hrvatska objavljuje usmenoknjiževnu građu te govorio o obimnom usmenoknjiževnom korpusu koji Matica čuva. Istaknuo je da je knjigu Tanje Baran mogao objaviti i Ogranak Matice hrvatske u Križevcima, ali da je središnjica prepoznala iznimnu vrijednost toga djela, i u analizi i valorizaciji u prvom dijelu knjige te u cjelovito objavljenoj usmenoknjiževnoj građi u drugom dijelu knjige, pa da je zato knjigu odlučila objaviti Matičina središnjica.

Stipe Botica okupljenima je govorio o autorici kao svojoj nekadašnjoj iznimnoj studentici kojoj je svojevremeno ponudio zaposlenje na Katedri za usmenu književnost na kroatistici Filozofskoga fakulteta, ali da je ona ipak odlučila ostati na HRT-u, gdje i danas djeluje kao urednica Radio Sljemena. Izrazio je zadovoljstvo što je ostala aktivna i u znanosti pa i danas piše knjige i znanstvene radove te predaje na Komunikologiji Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u statusu naslovne docentice.

Istaknuo je da je autorica u knjizi predstavila petnaestak rukopisa od kojih je pola nastalo tijekom 19. stoljeća na poticaj Matice hrvatske iz ruku poznatih onodobnih zapisivača poput Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Đure Deželića, Franje Ksavera Kuhača do zapisa obrazovanih, ali javnosti manje poznatih zapisivača u križevačkom kraju. Okupljenima je predstavio i autoričinu valorizaciju usmenoknjiževne građe kršćanskoga tematskog ciklusa.

Progovorio je o vrijednosti predstavljane knjige kao modelu drugim hrvatskim sredinama u stvaranju zavičajnih usmenoknjiževnih monografija, ali i naglasio da stvaranje knjige poput ove križevačke iziskuje znanje, dugotrajan uporan rad, strpljenje i veliku ljubav prema zavičaju.

Ljiljana Marks je predstavila strukturu djela ističući da su Križevci, što autorica pokazuje u knjizi, odgovorili na sve nacionalne poticaje za zapisivanjem usmene književnosti od početaka 19. stoljeća nadalje, da su u tom gradu živjeli najpoznatiji ljudi Hrvatskoga narodnoga preporoda od Antuna Nemčića, Ljudevita Farkaša Vukotinovića, Mirka Bogovića, Franje Markovića, što je zasigurno pridonijelo društvenom i kulturno-književnom pozicioniranju Križevaca kao jedne od ključnih hrvatskih sredina onoga vremena te da su u tome kraju usmenoknjiževne rukopise stvarali ključni ljudi hrvatskoga društvenoga i kulturnoga života 19. stoljeća, kada se i započelo s organiziranim popisivanjem usmenoknjiževne baštine hrvatskoga naroda. U ekspertizi svih tih okolnosti, kao i kroz analizu prikupljene usmenoknjiževne građe, Tanja Baran se nametnula kao jedna od najistaknutih terenskih i arhivskih istraživačica mlađe generacije, zaključila je Ljiljana Marks.

Autorica Tanja Baran ispripovijedala je o svojem zanimanju za usmenu književnost od početaka studija kroatistike do danas, o svojim izvornim zapisima usmene književnosti u križevačkom selu Erdovcu, o svojem bavljenju „Križevačkim štatutima“ te o iscrpnom procesu bavljenja rukopisima koji se čuvaju u Odsjeku za etnologiju HAZU, a objavljeni su u knjizi, od fotokopiranja, skeniranja, prepisivanja, kolacioniranja, do same analize i vrijednosne prosudbe. Zahvalila je osobno svojim prijateljima, većinom kroatisticama, koji su joj pomagali u tom procesu te nakladniku Matici hrvatskoj.

Naglasila je da je osobita vrijednost knjige ne samo u njenim znanstvenim prosudbama, već i u usmenoknjiževnoj građi koja je cjelovito objavljena u drugom dijelu knjige. „Djelo zato ima više od 500 stranica, no u knjizi se mogu čitati dosad javnosti potpuno nepoznati usmenoknjiževni sadržaji zapisani u križevačkom kraju. Dosad se iz Križevaca znalo jedino za ‘Križevačke štatute’, i za zapis Milana Bubanovića koji je objavio Ivan Kukuljević Sakcinski, a sada je javnosti dostupno cjelokupno križevačko usmenoknjiževno obilje zapisano u 19. i 20. stoljeću“, istaknula je autorica.

Na kraju je održala zahvalnu zdravicu okupljenima po „Križevačkim štatutima“ te u zajedništvu sa Zoranom Homenom i Adamom Končićem zapjevala napitnicu, što spada u ciklus „hrvatske dobrovolje“, hrvatskih napitnica, zdravica, i popijevaka, važnoga usmenoknjiževnog korpusa koji u knjizi također ima zapaženo mjesto.

O AUTORICI

Tanja Baran rođena je 29. srpnja 1973. godine u Koprivnici. U Križevcima je polazila osnovnu i srednju pedagošku školu te se glazbeno obrazovala. Diplomirala je 1996. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom iz usmene književnosti, nakon čega je 1997. stručno surađivala na projektu od desetak dokumentarnih epizoda serijala Hrvatska usmena književnost za Obrazovni program Hrvatske televizije. Magistrirala je 2003. s temom Usmena književnost križevačkoga kraja – Križevački štatuti u hrvatskoj vinskoj kulturi i usmenoj književnosti, a doktorirala 2012. s temom Usmenoknjiževno nasljeđe križevačkoga kraja u kontekstu hrvatske književnosti 19. stoljeća. Mentor joj je na diplomskom, magistarskom i doktorskom radu bio prof. dr. Stipe Botica.
Objavila je i uredila više knjiga te više znanstvenih radova iz područja filologije, medija i teologije. Sudjelovala je na više znanstvenih skupova. Od siječnja 2020. u znanstvenom je statusu znanstvene suradnice, a od siječnja 2021. u znanstveno-nastavnom zvanju naslovne docentice. Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu predaje kolegije „Teorije i sustavi radijskoga komuniriranja“ i „Retorika“.
Od 1994. do 2010. bila je zaposlena kao novinarka, voditeljica i urednica na Hrvatskom radiju – Radiju Sljeme, a od 2010. radila je u Redakciji religijskog programa Informativnog programa Hrvatskoga radija te od 2014. u Produkcijskome odjelu Kultura, umjetnost, religija. Vršiteljicom dužnosti glavne urednice HRT – Radija Sljeme imenovana je 20. travnja 2016., a urednicom Radio Sljemena imenovana je 1. listopada 2018. Kao novinarka, reporterka, voditeljica, komentatorica i urednica sudjelovala je u više velikih projekata HRT-a. Dugogodišnja je stalna vanjska suradnica Glasa Koncila.
Autorica je i voditeljica više kulturnih manifestacija. Predsjednica je Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ u Križevcima, počasna predsjednica Društva za očuvanje križevačke baštine „Križevački štatuti“ te autorica nacionalnih manifestacija iz kršćanske kulture: Dani hrvatskih svetaca i blaženika, Susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ (Književni Kranjčić) i Susret hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ (Dječji Kranjčić).

Dobitnica je priznanja Grada Križevaca za 2012. godinu za izniman doprinos u istraživanju zapisane usmene književne građe križevačkoga kraja i promicanje duhovno-kulturnog nasljeđa Križevaca te nagrade Hrvatskih novinara i publicista za najbolji novinarski rad u 2017. godini.