Knjiga „Usmena književnost križevačkoga kraja“ autorice Tanje Baran svečano je u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Križevcima predstavljena u srijedu 8. lipnja 2022. u Hrvatskom domu u Križevcima.

O knjizi su uz autoricu pred brojnom okupljenom publikom govorili najistaknuti poznavatelji usmene književnosti u Hrvatskoj professor emeritus Stipe Botica kao pisac predgovora te recenzentica prof. dr. sc. Ljiljana Marks, uz nazočnost druge recenzentice dr. sc. Emine Dabo Hunjak. Dramska prvakinja Branka Cvitković interpretirala je zapise pjesama, pripovijesti, molitava protiv uroka i zagonetki zabilježenih u križevačkom kraju i objavljenih u knjizi, KUD „Prigorje“ izvelo je nekoliko pjesama koje su zapisane u 19. stoljeću i također objavljene u knjizi, dok je kroz program vodila predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Križevcima mr. sc. Renata Husinec.

Knjigu su predstavljači opisali kao odličan model po kojem bi usmenu književnost mogle i trebale ukoričiti i ostale hrvatske sredine. „Dobrim metodološkim pristupom, jasnom strukturom, bogatom analizom i vrsnom interpretacijom, autorica doc. dr. sc. Tanja Baran ostvarila je ovo iznimno vrijedno djelo hrvatske tradicijske kulture, čemu je nadodala svu analiziranu usmenoknjiževnu građu u drugom dijelu knjige, što ovu usmenoknjiževnu monografiju, objavljenu na više od 500 stranica, čini cjelovitom, uzorno oblikovanom i primjerom drugima“, istaknuo je professor emeritus Stipe Botica. Prof. dr. sc. Ljiljana Marks predstavljajući okupljenima sadržaj knjige istaknula je da su Križevci bili jedan od ključnih gradova Hrvatskoga narodnoga preporoda u Hrvatskoj te da autorica u knjizi temeljito prezentira društveni i kulturni život grada u kojem su djelovali poznati hrvatski ilirci Antun Nemčić, Mirko Bogović, Ljudevit Farkaš Vukotinović, Franjo Marković te u takvo ozračje kontekstualizira zapise usmene književnosti. „Tanja Baran nam je darovala prvu foklorističku studiju križevačkoga kraja te pokazala da su Križevci odgovorili na sve nacionalne poticaje za prikupljanjem usmene književnosti tijekom 19. stoljeća i kasnije. Primjerenom uporabom žanrovskih komponenti i kodova autorica je stvorila knjigu koja može poslužiti kao priručnik u sveučilišnoj nastavi“, zaključila je prof. Marks. „Autorica Tanja Baran danas je urednica Radio Sljemena, naslovna je docentica na Fakultetu hrvatskih studija, predsjednica je Udruge za promicanje znamenitih Križevčana ‘Dr. Stjepan Kranjčić’ i počasna predsjednica Društva za očuvanje križevačke baštine ‘Križevački štatuti’. Još nema 50 godina, a ima biografiju kojoj se mnogi mogu čuditi. Za Križevce je učinila uistinu mnogo i na tome joj zahvaljujemo. Odrastala je uz sve nas i ona će, što god u životu dalje radila, zauvijek biti naša Tanja“, rekla je mr. sc. Husinec izrazivši zadovoljstvo što je ta kapitalna knjiga objavljena uz 180. rođendan Matice hrvatske i što je iznjedrena baš iz Križevaca, grada iznimno bogate kulture i tradicije.

Autorica doc. dr. sc. Tanja Baran istaknula je da ju je prof. Botica još kao studenticu kroatistike molio da ne zalazi u druge teme već da se bavi svojim rodnim krajem Križevcima, budući da je u usmenoknjiževnom smislu bio potpuno neistražen. „Poslušala sam mentora. Zato sada u ovoj knjizi imamo građu koja je križevačkoj i hrvatskoj kuturnoj javnosti dosada uistinu bila potpuno nepoznata. Jedino se u javnosti dosad znalo za poznate hrvatske vinsko-pajdaške regule  ‘Križevačke štatute’ koji su također stvoreni u narodu i zapisani su u 19. stoljeću, sve ostalo dosad je bilo nepoznato. A radi se o petnaestak obimnih rukopisa koje su ponajviše po poticaju Matice hrvatske u 19. stoljeću ostvarili najpozatiji hrvatski kulturni promicatelji poput Ivana Kukuljevića Sakcinskog, Đure Deželića, Franje Ksavera Kuhača, kao i obrazovani ljudi koji su djelovali u Križevcima i po križevačkim selima, ponajviše učitelji. Tako u knjizi imamo i tekstove i znanstvenu analizu tekstova ponajviše lirskih pjesama, ali i pripovijesti, bajki, basni, basmi, molitava, zdravica, zagonetki, poslovica iz samih Križevaca, ali i iz Svete Helene, Maloga Potočeca, Majurca, Vojakovca, zatim s Kalnika, Visokog, Mikovca kraj Miholca, Svetog Ivana Žabna, Brezovljana, dok je najbogatiji zapis iz sela Dubovca“, istaknula je autorica i pozvala križevačku intelektualnu elitu na daljnje zapisivanje usmene književnosti u križevačkom kraju. Na kraju je održala zdravicu po „Križevačkim štatutima“ u kojoj je osobito zahvalila središnjici Matice hrvatske kao nakladniku te Ministarstvu znanosti i obrazovanja RH koje je u cijelosti financiralo objavljenu knjigu. 

O AUTORICI

Tanja Baran rođena je 29. srpnja 1973. godine u Koprivnici. U Križevcima je polazila osnovnu i srednju pedagošku školu te se glazbeno obrazovala. Diplomirala je 1996. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s temom iz usmene književnosti, nakon čega je 1997. stručno surađivala na projektu od desetak dokumentarnih epizoda serijala Hrvatska usmena književnost za Obrazovni program Hrvatske televizije. Magistrirala je 2003. s temom Usmena književnost križevačkoga kraja – Križevački štatuti u hrvatskoj vinskoj kulturi i usmenoj književnosti, a doktorirala 2012. s temom Usmenoknjiževno nasljeđe križevačkoga kraja u kontekstu hrvatske književnosti 19. stoljeća. Mentor joj je na diplomskom, magistarskom i doktorskom radu bio prof. dr. Stipe Botica.
Objavila je i uredila više knjiga te više znanstvenih radova iz područja filologije, medija i teologije. Sudjelovala je na više znanstvenih skupova. Od siječnja 2020. u znanstvenom je statusu znanstvene suradnice, a od siječnja 2021. u znanstveno-nastavnom zvanju naslovne docentice. Na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu predaje kolegije „Teorije i sustavi radijskoga komuniriranja“ i „Retorika“.
Od 1994. do 2010. bila je zaposlena kao novinarka, voditeljica i urednica na Hrvatskom radiju – Radiju Sljeme, a od 2010. radila je u Redakciji religijskog programa Informativnog programa Hrvatskoga radija te od 2014. u Produkcijskome odjelu Kultura, umjetnost, religija. Vršiteljicom dužnosti glavne urednice HRT – Radija Sljeme imenovana je 20. travnja 2016., a urednicom Radio Sljemena imenovana je 1. listopada 2018. Kao novinarka, reporterka, voditeljica, komentatorica i urednica sudjelovala je u više velikih projekata HRT-a. Dugogodišnja je stalna vanjska suradnica Glasa Koncila.
Autorica je i voditeljica više kulturnih manifestacija. Predsjednica je Udruge za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ u Križevcima, počasna predsjednica Društva za očuvanje križevačke baštine „Križevački štatuti“ te autorica nacionalnih manifestacija iz kršćanske kulture: Dani hrvatskih svetaca i blaženika, Susret hrvatskoga duhovnoga književnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ (Književni Kranjčić) i Susret hrvatskoga dječjega duhovnoga stvaralaštva „Stjepan Kranjčić“ (Dječji Kranjčić).

Dobitnica je priznanja Grada Križevaca za 2012. godinu za izniman doprinos u istraživanju zapisane usmene književne građe križevačkoga kraja i promicanje duhovno-kulturnog nasljeđa Križevaca te nagrade Hrvatskih novinara i publicista za najbolji novinarski rad u 2017. godini.