U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Križevcima, Gradske knjižnice „Franjo Marković“ Križevci i Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad HAZU u Križevcima održano je svečano predstavljanje tematskog broja časopisa Hrvatska revija, posvećenog obilježavanju 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva. Događanje je održano u multimedijskoj dvorani Gradske knjižnice i okupilo je sugrađane, ljubitelje povijesti i znanstvenike.

Na predstavljanju su govorili istaknuti autori i urednici ovog značajnog izdanja: glavna urednica Hrvatske revije i professor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Mirjana Polić Bobić, dr. sc. Tomislav Galović, član uredništva i profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te dr. sc. Nikolina Šimetin Šegvić, povjesničarka s Fakulteta hrvatskih studija.

Dr. sc. Galović je istaknuo kako ovaj broj Hrvatske revije predstavlja izniman doprinos kulturi sjećanja, naglašavajući važnost obilježavanja velikih obljetnica.

„Večeras predstavljamo broj koji je u cijelosti posvećen 1100. obljetnici Hrvatskog kraljevstva. Time se nastavlja tradicija Matice hrvatske koja je još 1925. dostojno obilježila ovu povijesnu prekretnicu. Danas to činimo kroz pisanu riječ – znanstveno utemeljenu, ali pristupačnu svakome tko želi razumjeti našu prošlost“, rekao je Galović.

Glavna urednica dr. sc. Mirjana Polić Bobić pojasnila je kako Revija kroz desetljeća prati kulturne i društvene teme od nacionalne važnosti.

„Došli smo danas u Križevce predstaviti četvrti, ujedno i posljednji broj Hrvatske revije iz prošle godine, u cijelosti posvećen 1100. obljetnici Hrvatskoga kraljevstva. Ta tema je i aktualna, jer se upravo ove godine obilježava velika obljetnica, ali je istodobno i bezvremena – riječ je o počecima naše povijesti, o drevnoj prošlosti koja je temelj našega identiteta. Kada govorimo o kralju Tomislavu, o njegovu vremenu i značenju, suočavamo se s brojnim pitanjima i nedoumicama, pa smo u ovom broju okupili autore koji se tim razdobljem ozbiljno i stručno bave. Pisali su na temelju istraživanja, ali na način razumljiv i onima koji nisu povjesničari. Time želimo potaknuti uljuđeni, argumentirani razgovor u društvu, a ne površno prepucavanje koje se često vodi preko medija. Naša je dužnost da kroz ovakve publikacije očuvamo povijesnu svijest i kulturu pamćenja, osobito u vremenu kada se sve češće postavlja pitanje trebamo li uopće obilježavati obljetnice iz srednjega vijeka ili samo gledati prema budućnosti. Naš odgovor je jasan – bez poznavanja vlastitih korijena nema ni zdravog pogleda naprijed“,  istaknula je dr. sc. Mirjana Polić Bobić.

Poseban naglasak bio je i na mladim čitateljima i važnosti popularizacije povijesti među mlađom publikom.

“Imali smo nedavno predstavljanje i u Splitu, gdje je bilo puno mladih, što me jako razveselilo. Naš cilj je da mladima ponudimo vjerodostojne i stručno utemeljene informacije u vremenu kada se povijest često koristi za dnevno-političke svrhe“, istaknula je Polić Bobić.

Dr. sc. Nikolina Šimetin Šegvić, koja je autorica jednog od priloga u ovom broju, naglasila je koliko je važno da mladi istraživači imaju priliku doprinijeti ovakvim izdanjima i time graditi most između znanosti i društva.

Uime Zavoda HAZU u Križevcima, okupljenima se obratio dr. sc. Ivan Peklić, uputivši izraze zahvalnosti i podrške organizatorima te poseban pozdrav gostima i građanima kraljevskog grada Križevaca: „Naše institucije već 12 godina uspješno surađuju na njegovanju hrvatske kulturne i povijesne baštine. Ovaj broj Revije značajan je doprinos upravo takvim nastojanjima“, poručio je.

Predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Križevcima, Renata Husinec, zahvalila je svim sudionicima i istaknula važnost nastavka suradnje na projektima koji spajaju znanstvenu izvrsnost i kulturni angažman.

Tekst: krizevci.tv
Foto: MVR, kritzevci.tv

O PREDSTAVLJAČIMA

Dr. sc. Mirjana Polić Bobić, red. prof. u miru i professor emerita Sveučilišta u Zagrebu. Članica Glavnog odbora Matice hrvatske i glavna urednica Hrvatske revije od 2013. do danas.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu predavala je španjolsku i hispanskoameričke književnosti napredujući od asistenture do statusa redovite profesorice u trajnom zvanju od 1978. do 2022. godine. Istraživala je pretežito kolonijalnu hispanskoameričku književnost i kulturu te hispansko-hrvatske književne, kulturne i povijesne veze na španjolskim i hispanskoameričkim izvorima. O tome je objavila 8 knjiga, koje su većinom dvojezične, te veći broj poglavlja u knjigama i radova u stranim i domaćim znanstvenim časopisima. Stalno je pratila hispanskoameričku književnu produkciju radovima u hrvatskim i stranim stručnim i znanstvenim časopisima i zbornicima/knjigama. Suradnica je i urednica svoje struke u enciklopedijskim projektima Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža” (Hrvatska enciklopedija, Hrvatski opći leksikon i druge). Gostovala je, i dalje gostuje na stranim sveučilištima. Autorica je brojnih stručnih i znanstvenih radova, urednica je i suurednica izdanja o hispanskim književnostima. Prevoditeljica je klasika hispanskoameričke književnosti 20. stoljeća (J. L. Borges, Juan Rulfo, NIcanor Parra i dr.). Dopisna je članica Akademije za jezik Republike Čile (Academia de la lengua).

Dužnosti koje je obavljala: prorektorica Sveučilišta u Zagrebu, pomoćnica ministra znanosti i obrazovanja za visoko obrazovanje, predsjednica Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj RH.

Odličja i priznanja: Red Danice Hrvatske s likom Ruđer Boškovića, Križ Časnice Reda i Red komendatorice Izabele Katoličke Kraljevstva Španjolske, nekoliko priznanja Sveučilišta u Zagrebu, godišnja nagrada za znanost HAZU, priznanje za istraživanje hispanskih kultura III. Međunarodnog iberskoamerikanističkog kongresa na Universidad de Mendoza u Argentini itd.

Dr. sc. Tomislav Galović (Nova Gradiška, 1979.) završio je Pazinski kolegij – klasičnu gimnaziju u Pazinu, a na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao povijest, arhivistiku, latinski jezik i rimsku književnost. Na istom je sveučilištu 2010. doktorirao s temom Libellus Policorion – Rogovski kartular (diplomatičko-povijesna analiza) pod mentorstvom prof. dr. sc. Mirjane Matijević Sokol.

Sada je izvanredni profesor i predstojnik Katedre za pomoćne povijesne znanosti i metodologiju historije na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Bio je obnašatelj dužnosti prodekana za organizaciju i razvoj Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Vanjski je suradnik Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i član Znanstvenog centra izvrsnosti za hrvatsko glagoljaštvo pri Staroslavenskom institutu u Zagrebu. Suradnik je Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža” u Zagrebu, a deset je godina bio član stručne radne skupine za povijest pri Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja u Zagrebu. Voditelj je institucijskog istraživačkog projekta „Hrvatska heraldička baština i simboli moći I. – III. Izvori, analiza, interpretacije” pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te suradnik na istraživačkom projektu Hrvatske zaklade za znanost „Ranonovovjekovni latinski kameni natpisi u crkvama južne Istre: dokumentacija, analiza, kontekstualizacija”, kao i na dva međunarodna Erasmus+ projekta. Predsjednik je Hrvatskoga nacionalnog odbora za povijesne znanosti, krovne strukovne organizacije hrvatskih povjesničara. Član je Upravnog vijeća Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu i Glavnog odbora Matice hrvatske te pročelnik njezina Odjela za povijest. Član je Uredništva Hrvatske revije.

Proučava hrvatsku srednjovjekovnu povijest i pomoćne povijesne znanosti, hrvatsko glagoljaštvo te posebice povijest otoka Krka. Autor je i koautor desetak knjiga i dvjestotinjak znanstveno-stručnih radova, urednik više zbornika te organizator znanstvenih skupova. Sudjelovao s referatom na stotinjak domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova i javnih predavanja. Dobitnik je Državne nagrade za znanost za 2004. godinu. Član je Association for Croatian Studies – ACS (Cambridge, USA) i Association for Slavic, East European, & Eurasian Studies – ASEEES (University of Pittsburgh, Pennsylvania, USA).

Dr. sc. Nikolina Šimetin Šegvić završila je jednopredmetni studij povijesti (znanstveni smjer) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom fakultetu je i doktorirala na doktorskom studiju Moderne i suvremene hrvatske povijesti (Intelektualna povijest hrvatske moderne arhitekture u Zagrebu 1900. – 1980.).

Od 2021. godine asistentica je na Odsjeku za povijest Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je više znanstvenih i stručnih radova, urednica knjiga i zbornika radova, udžbenika povijesti za 3. razred gimnazije (u izdanju Meridijana) te jedne znanstvene monografije (Kraj Habsburške Monarhije: intelektualna povijest debata i prijepora u britanskoj i američkoj historiografiji, Plejada, 2022.).

Organizirala je niz domaćih i međunarodnih znanstvenih skupova te sudjelovala na njima. Članica je nekoliko strukovnih udruženja. Područje njezinog znanstvenog interesa su intelektualna, urbana i društvena povijest u 19. i 20. stoljeću, kultura sjećanja te povijest historiografije i metodologija povijesne znanosti.