Predstavljanje knjige „Vladimir i Matilda”

Povodom Dana Grada i ususret Noći knjige Ogranak Matice hrvatske u Križevcima i Gradska knjižnica „Franjo Marković” Križevci upriličili su 20. travnja književno druženje s Vladimirom i Matildom, junacima prve dječje knjige Milane Vuković Runjić.  Nakon pozdravnih riječi predsjednice Ogranka Renate Husinec, o knjizi je s autoricom razgovarao književnik Robert Mlinarec.

U otvorenom i zanimljivom razgovoru Vuković Runjić je otkrila kako je roman „Vladimir i Matilda” nastao iz priča za laku noć njezinoj kćeri te da je zapravo petogodišnja Antonija suautorica teksta jer je usmjeravala radnju prema vlastitim interesima, uvrstivši i sebe među likove romana. Zamisao o glavnim likovima romana, čarobnjaku Vladimiru i njegovoj kćeri Matildi koji žive u staroj platani, potekla je iz autoričine velike ljubavi prema stablima, koja se danas u urbanim sredinama često sijeku i bez pravih razloga.

Književnica je govorila o osobnome iskustvu s književnošću kao čitateljica – interesu za čitanje koje ima od ranoga djetinjstva, o svojim omiljenim piscima i knjigama kojima se često vraća – i kao književnica – o razlici u pisanju knjiga za odrasle i djecu, rukopisima koje čuva u ladicama i o smislu koji pisanje daje njezinu životu.

 

Književnica je na kraju susreta poklonila dvije knjige najmlađim sudionicima susreta.

 

 

 

 

O KNJIZI

Malo je, iznimno malo, četveroručno napisanih romana. Još je manje onih u duetu izmaštanih. Posebice ako je jedan od maštatelja dječje dobi premda je, poznato je svima, dječja dob najbolja prijateljica svake mašte. Stoga smo, nakon četveroručno napisanog e-pistolarnog romana, sretni što književnost mala poput hrvatske od sada pod svojim okriljem čuva i jednu bajku, kako se čini prvu u nizu, što će ih napisati jedna mama, uz pomoć svoje kćeri.

Svakom je djetetu ono razdoblje prije spavanja, kad udobno smješteno u topao krevet s nestrpljenjem očekuje priču za laku noć, najdraže u danu. No roditelji ponekad, pritisnuti svakodnevnim obavezama, otprave vlastitu maštu na počinak i dječje snove dozivaju nekim tuđim, davno ispričanim pričama. Premda i takve posluže svrsi, svježe je izmaštana priča najljepši dar. A kad u susjedstvu, duboko u deblu višestoljetne platane imaš jednog pravog čarobnjaka, pričanje priča i ne prestavlja toliki problem. Vrlo dobro to zna i Milana Vuković-Runjić, poznata hrvatska književnica koja se pričom o Vladimiru i Matildi otisnula na jedno od najopasnijih književnih putovanja, ono u vode dječje književnosti.

Želje što ih petogodišnja Matilda ima posve su uobičajene; želi imati prijatelje, ići u vrtić, obojiti život tonovima ružičaste i, najviše od svega, želi da se vrati njena mama. Iako je Vladimir, njen otac, sjajan i snažan, nadaleko poznat čarobnjak, ne polazi mu za rukom ispuniti sve želje djevojčice čiji je osmijeh njegova najveća nagrada. Svaki bi otac, naravno, za svoju kćer nanovo iskrojio svijet, a ta se misija s čarobnim štapićem u ruci doima kudikamo jednostavnijom. No upotreba čarolija kosi se s Vladimirevim odgojnim metodama i ustrajnim nastojanjem da Matilda izraste u običnu, normalnu, djevojčicu.

Što znači biti normalan, jedno je od ključnih pitanja što se provlači bajkovitim prvijencem Milane Vuković-Runjić, i koliko sretni možemo biti pokušamo li svoje osobitosti podvesti pod uske navodnike normalnosti. Hoće li nam ustrajanje na običnome pomoći da razumijemo ili ćemo se, s prvim naznakama neobičnosti, zbuniti, izgubiti i ostati posve nemoćni pred svijetom od kojeg se skrivamo ogrčući se onime što svijet, uvjereni smo, najbolje razumije. No što je rješenje, zapitat će se odrasliji čitatelj.

Kao i svaka bajka, i Vladimir i Matilda nude ljubav i prijateljstvo kao prokušana i uvijek primjenjiva rješenja dopuštajući pritom da niti najsnažnije sile dobra ne mogu pobijediti zlo već u prvom pokušaju. Stoga autorica uvodi i trenutak neprekidnog rasta i razvoja. Budemo li radili na sebi, u nekom ćemo trenutku moći pobijediti svoje demone i stići do cilja. Bar nam to ova bajka obećava.

Je li Milana Vuković-Runjić uspjela tako vješto prodrijeti u dječje umove i s tolikom, gotovo kirurškom, preciznošću pogoditi sve želje i probleme s kojima se današnja djeca susreću od najranije dobi? Ili su njene slušateljske vještine jednake onim spisateljskima te je samo, iz večeri u večer, osluškivala primjedbe svoje male pomagačice, kćeri Antonije, nije poznato. U konačnici, nije ni važno.

Bitno je da su, pojavom Vladimira i Matilde, i najmlađim čitateljima otvorena vrata u svijet staroslavenske mitologije. Naravno, na način prilagođen njihovim čitateljskim (bolje rečeno, slušateljskim) potrebama. Zeleni čarobnjak Vladimir svim će roditeljima, i društvu u cjelini, pokazati koliko se ljubavi i prednosti krije u onim neobičnima među nama, a dvije će djevojčice, Matilda iz platane i Antonija iz susjedstva, izgraditi most među dvama svjetovima i, negdje usput, stvoriti svoj vlstiti. Svijet u kojem, ma što Vladimir tvrdio, magija ipak jest u modi.

Petra Miočić

 

O AUTORICI

Milana Vuković Runjić rođena je u Zagrebu, 20. ožujka 1970., gdje je diplomirala i magistrirala književnost na Filozofskom fakultetu. Od prve zbirke pjesama iz 1989. godine do danas objavila je 24 knjige poezije, romana, zbirki priča i eseja. Od 1995. počinje s pisanjem za dnevne i tjedne novine. U svibnju 2016. za književni rad dobila je Nagradu Grada Zagreba.

Oglasi