Križevci dostojanstveno proslavili 200. obljetnicu rođenja Lisinskoga

lisinski 22     Prigodnom izložbom, predavanjem i koncertom u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Križevcima obilježena je 200. obljetnica rođenja skladatelja Vatroslava Lisinskog. Glavnu poveznicu između Lisinskog i Križevaca zasigurno treba potražiti u liku Alberta Štrige, rođenog Križevčanina, koji je pjevao ulogu Obrena na praizvedbi Ljubavi i zlobe 1846. te je kao istaknuti Ilirac često motivirao Lisinskog da glazbom upotpuni novonastale tekstove na hrvatskom jeziku. Ovaj važan kulturni događaj pokrenut je na inicijativu Renate Husinec, predsjednice križevačkog Ogranka i jedne od najaktivnijih organizatorica kulturnog života u gradu.

Cjelovečernji program započeo je u 18 sati u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice “Franjo Marković” Križevci predavanjem knjižničarke i muzikologinje Nade Bezić koja je pripremila temu provokativnog naslova „Koliko poznajemo Lisinskog“, a u kojoj je željela preispitati važne povijesne činjenice iz Lisinskijeva života. Isprepletenost pouzdanih podataka i romansiranih priča tipična je za životopise važnih ličnosti te ih iz današnje perspektive možda ni nije presudno razotkriti. Mit o „nesretnom Lisinskom“ danas je podjednako živ kao i na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, odnosno u vrijeme kada su primjerice Franjo Kuhač i Antonija Kassowitz-Cvijić objavili biografije ispunjene fiktivnim, ali u tom trenutku potrebnim, pričama iz života Lisinskog. Danas bi vjerojatno veličina umjetničkog rada Lisinskog bila drugačije sagledavana kada bismo uklonili taj nerazdvojni dio našeg kulturnog identiteta, ali za pretpostaviti je da bi se priče o Lisinskom usprkos tome i dalje nastavile prepričavati. U svojem predavanju Nada Bezić se ipak upustila u raspetljavanje mitova o Lisinskom te zainteresiranoj publici pokazala nalaze novijih istraživanja, dok je s druge strane ostala unutar granica u kojima je široka publika mogla nesmetano pratiti tijek prezentacije. Mnoštvo slušnih primjera je u tome zasigurno pomoglo.

Odmah po završetku predavanja otvorena je izložba notnih materijala, knjiga, članaka iz časopisa i drugih materijala vezanih uz život i djelo Vatroslava Lisinskog. Koncept izložbe osmislio je Stjepan Sučić, nekadašnji potpredsjednik Matice hrvatske i počasni građanin Križevaca, koji je velikodušno ustupio značajan broj jedinica iz svog bogatog arhiva, dok su izložbu u atriju knjižnice postavili Franjo Husinec, Renata Husinec, Tihomir Pleša, Martina Valec-Rebić i Danijela Zagorec. U svečanom govoru prije otvorenja izložbe Stjepan Sučić je ukratko pojasnio što sve imamo prilike vidjeti te pokušao mladu publiku upozoriti na značaj očuvanja nacionalne kulture. Izvori iz vremena ilirskog pokreta sredinom 19. stoljeća, najvrjedniji su materijali izloženi u posebnoj staklenoj vitrini.

Završni dio obilježavanja 200. godišnjice rođenja Vatroslava Lisinskog upriličen je u Koncertnoj dvorani Glazbene škole Alberta Štrige Križevci gdje su učenici i profesori škole pripremili kratak koncert s djelima Lisinskog, Zajca, Hatzea, Lhotke-Kalinskog i Dore Pejačević. Nastupile su učenice Andrea Mijak, Jasmina Funtak, Antonija Poljak, Nina Kambić, Martina Šinko i Klara Odoran, a završnu točku su odsvirali profesori tambure Vice Zirdum, Nikola Matulin i Mihael Konfic. Izvedbom obrade Mazurke za Sofiju za trio tambura zaokružen je cijeli ovaj hvalevrijedan kulturni događaj te na simboličan način prikazan odnos između istinitosti prošlosti i obrade sadašnjosti. Obilježavanjem bilo koje velike godišnjice nužno se vraćamo u prošlost i nanovo prepričavamo priče koje su možda u razdoblju od prošle godišnjice pomalo zaboravljene. U trenucima okruglih brojki pruža se prilika za ponovno promišljanje. Na pragu 2020-ih, tri godine nakon slavodobitnog pojma post-truth,  revalorizacija je pomalo zastarjela, a Lisinski je sposoban dočekati još brojne obljetnice.

Tekst: Tomislav Bužić
Fotografije: Martina Valec-Rebić

 

Oglasi