U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Križevcima i Pučkog otvorenog učilišta Križevci u petak 10. ožujka 2017. u Hrvatskom domu križevačkoj su publici predstavljena dva naslova: Zbornik radova Filozofijsko djelo Franje Markovića (1845–1914) i knjiga Franjo Marković: Etika, kritičko izdanje. Knjige su predstavili dr. sc. Damir Barbarić i dr. sc. Stipe Kutleša s Instituta za filozofiju iz Zagreba te dr. sc. Bojan Marotti sa Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU.

U uvodnom se dijelu Barbarić osvrnuo na ulogu Matice hrvatske u hrvatskom  društvu naglasivši kako je njena svrha promicanje kulturnih, intelektualnih i gospodarskih postignuća i koja je od samog osnutka sudbinski vezana sa svojim narodom. Istaknuo je kako je kultura dubinsko okružje duha i neutaživa spremnost za učenje, a ne vanjski ukras te kako dobro živjeti, znači učiti čime život dobiva svoju puninu. Barbarić zaključuje kako se istinski skrbiti za kulturu može samo u slobodi.

Zbornik radova Filozofijsko djelo Franje Markovića, predstavio je Stipe Kutleša istaknuvši u uvodu kako je Marković javnosti poznatiji kao književnik te društveni i politički djelatnik, a manje kao filozof i prvi profesor filozofije na obnovljenom Zagrebačkom sveučilištu. Nastavio je izlaganje o značajnoj Markovićevoj programatskoj odrednici,  a to je sustavno istraživanje hrvatske filozofske baštine koja se i danas istražuje. Kutleša navodi kako je Marković  smatrao  filozofiju iznimno važnom za nacionalnu samobitnost pridajući joj glavnu ulogu u duhovnoj sferi u kojoj  kulturni program narodne biti čini težnja za istinom, krasotom i dobrotom, a logika je ta koja uči o pravilima zbiljske istine. Na kraju izlaganja Kutleša se osvrnuo na estetičke poglede istaknuvši kako prema Markoviću upravo estetičke kategorije pokazuju sklad svijeta, a njegovo opsežno djelo Razvoj i sustav obćenite estetike možemo smatrati prvom poviješću estetike u Hrvata. Zaključio je da cjelokupno Markovićevo djelo nije još do kraja ocijenjeno.

O kritičkom izdanju Markovićeve Etike govorio je sam priređivač Bojan Marotti pojasnivši kako je djelo priređeno prema rukopisu nastalom krajem 19. i početkom 20. stoljeća, a rezultat je Markovićevih predavanja iz etike na tadašnjem zagrebačkome Mudroslovnom fakultetu. Marotti je naglasio kako je ovo Matičino izdanje,  podijeljeno na dva dijela – uvod u etiku i sustav etike, zadržalo autorov izvorni način pisanja pri čemu se beziznimno poštovao Markovićev jezik na slovničkoj, pravopisnoj i slovopisnoj razini, a priređeno je prema „načelu najveće moguće kritičnosti“.

U glazbenom dijelu programa Hrvatsko pjevačko društvo „Kalnik” pod ravnanjem Ozrena Bogdanovića izvelo je Puna srca pune čaše (stihovi Aleksandar Zdenčaj) te U boj, u boj (stihovi Franjo Marković; skladao Ivan Zajc).  Publiku i goste pozdravila je Renata Husinec, predsjednica Ogranka MH u Križevcima.

Tekst: Danijela Zagorec

Foto i video: Martina Valec-Rebić

O predavačima

Damir Barbarić (1952, Zagreb). Znanstveni savjetnik na Institu­tu za filozofiju u Zagrebu. Predavao filozofiju kao vanjski surad­nik na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu te kao gostujući profesor na sveučilištima u Beču, Tübingenu, Freiburgu i Berlinu. Utemeljitelj i prvi pročelnik Odjela za filozofiju Matice hrvatske. Autor više knjiga, članaka i studija u Hrvatskoj i inozemstvu.

Noviji radovi: Chora. Über das zweite Prinzip Platons (2015); Wiederholungen. Philosophiegeschichtliche Studien (2015); Zum anderen Anfang. Studien zum Spätdenken Heideggers (2016); Pu­blikacije iz tematskog okružja ovog zbornika: Hrvatska filozofija u XX. stoljeću (suur.) (2007); Uz Markovićevu estetiku glazbe, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (2014).

Stipe Kutleša (1955, Tomislavgrad). Znanstveni savjetnik na In­stitutu za filozofiju u Zagrebu te redoviti profesor na sveučilištima u Zagrebu i Mostaru. Na Sveučilištu u Zagrebu diplomirao filo­zofiju i povijest na Filozofskom fakultetu (1979), fiziku na Priro­doslovno-matematičkom fakultetu (1982) te magistrirao (1986) i doktorirao (1993) na Filozofskom fakultetu. Radio je u Zavo­du za povijest i filozofiju znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (1984-2002) i Institutu za filozofiju u Zagrebu (od 2002) gdje je obnašao dužnost ravnatelja (2002-2006). Pročelnik je Odjela za filozofiju Matice hrvatske (2000-2003, 2014 -). Pod­ručje istraživanja: filozofija znanosti, povijest znanosti, spoznajna teorija, odnos filozofije, znanosti i religije, hrvatska filozofija.

Važniji radovi: Prirodnofilozofijski pojmovi Ruđera Boškovića (1994), Filozofija Ruđera Boškovića (1912); Filozofski leksikon (gl. ur.) (2012), Iz povijesti hrvatske filozofije i znanosti (2013); Znanost, scijentizam i ideologija, Identiteti – kulture – jezici, Go­dišnjak Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Jezik, ideolo­gija i sjećanje u suvremenom kontekstu (2016).

Bojan Marotti (1957, Zagreb). Znanstveni suradnik u Zavodu za povijest i filozofiju znanosti HAZU u Zagrebu te docent na Sve­učilištu Libertas u Zagrebu. Diplomirao filozofiju i komparativnu književnost na Filozofskome fakultetu u Zagrebu (1982), a potom studirao klasičnu filologiju i opću lingvistiku. Doktorirao filologiju na Hrvatskim studijima u Zagrebu (2012). Predavao povijest dra­me i kazališta na Umjetničkoj akademiji u Osijeku (2004–2008), a potom u Zagrebu na Sveučilištu Libertas (od 2014). Objavio 2 knjige te više od 25 izvornih i stručnih radova. Uredio oko 50 knji­ga, pri tome 5 priredio, od čega 3 kritička izdanja. Prevodi s više jezika. Bio tajnikom uredništva časopisa Encyclopaedia moderna (1990–1999). Godine 2016. dobio je nagradu Hrvatske akademi­je znanosti i umjetnosti za područje filoloških znanosti. Područje istraživanja: filozofija jezika, teorija značenja, opće i poredbeno jezikoslovlje, povijest hrvatske filozofije, Aristotelova Poetika, povijest i teorija drame.